ŽUPA PLINA – SREDNJOVJEKOVNI LOKALITETI 2. DIO

0

Drugi Lokalitet Vidonj dolac – Zavala Plina Zapadna
Ovaj lokalitet ima povijesno značenje po Crkvi Sv. Ivana na Zavali. Sam objekt predstavlja spomeničku kulturnu baštinu iz XVII stoljeća, a možda i ranije. U neposrednoj blizini Crkve nalaze se vrlo stara grobišta,stećak i prahistorijske gomile, što do danas nije istraženo. No, poznato je da su ovdje u Vidonju, u Plini Zapadnoj, živjeli ljudi u vrijeme mletačko-turskih ratova ( 1500. – 1700.). Čak što više njihova imena su opjevana u narodnim pjesmama i usmenoj predaji. Kao granično područja Plina je bila idealna za prihvat izbjeglica i prognanika, koji su tu ostajali, a mnogi su samo prolazili do jadranske obale i otoka. Neki su pomoću neretvanske lađe završili i u Italiji .
Kao duhovni i crkveni centar, Zavala je povezivala sve zaselke Pline Zapadne, a istovremeno, preko Zavale bio je otvoren put prema Neretvi i daljnjem naseljavanju . U to vrijeme naseljavana je Podgradina, Rupa, Rupina, Dumonjac i mnogi drugi plinjanski zaselci.
Prema tvrdnji fra Luke Vladimirovića u Vidonju (1646) su živjele dvije obitelji Štrbića, jedna obitelj Radoševića i dvije obitelji Zmijarevića. Prema popisu prinosnika župske redovnine u arhivu Zaostrog iz godine 1736. između ostalim zapisane su i ove plinske obitelji iz Vidonja: Štrbić Petar, Zmijarević Ivan, Štrbić Mate, Jakić Andrija, Dujmović Karlo i Frano, Rajić Šimun Mudelj Petar, Glavaš Ivan, Radaljac Petar, Bariša Jugović, Mijo Krstičević, Ante i Krsto Ostojić, Mate, Jure i Nikola, Šunjić Mijo i Stipan Rončević Stipan, Jure i Ante.
U međuvremenu od 1646 do 1736 doselile su se neke druge obitelji, a neke su otišle ili izumrle. Dakle,današnja prezimena iz tog vremena – starosjedioci Vidonja, odnosno Zapadne Pline, su Štrbići, Radoši i Zmijarevići. Da je tome tako potvrđuju nam ratne zasluge Štrbića,Radoševića, Zmijarevića i drugih koji su dobili zemlju u Vidonj Docu.
Starosjedioci su sagradili svoje domove. Tri obitelji ( tri brata Štrbića podijeliše se-jedan je svoj dom sagradio u Podžuželju, drugi u Janjićima, a treći je kuću napravio na sjeveroistočnoj strani Vidonj – doca – VIDONJA). Crkva sv. Ivana nalazi se između ta tri zaselka, pa narod vjeruje da su Crkvu sagradila braća Štrbići. Za Štrbiće predaja kaže da su najprije živjeli u Crnoći na samoj granici između zaselaka Gnječi i Radaljci,a nakon toga prešli su u područje Zavale i Vidonj doca.
3. Vidonj dolac,nekada vinogradarsko i voćasko područje cca 70tak HA vrlo kvalitetnog zemljišta,danas izgleda ovako
16_01_29_1
Dokument br. 3., Crkva svetog Ivana na Zavali.
Radoš se naselio na jugozapadnoj strani Vidonj doca, a Zmijarević je kuću napravio kod Kule. Drugi Zmijarević se naselio u Podvranini u Istočnoj Plini. Seoski putovi koji vode prema crkvi i koji vode prema Neretvi omogućili su daljnje naseljavanje.
Među posljednjima je naseljena Podgradina, plemenom Žderića koji su stigli sa Grnčenika. Grgurinovići stigoše sa Briste i jedna obitelj ostane kod Kule, a ostali se naseliše u Krševu. Oni su naknadno preselili na Čeveljušu, kao što su učinili i Žderići sa Grebina.
Zahvaljujući izgradnji brze prilazne ceste od Ploča do autoputa izvršeno je arheološko istraživanje Grebina iznad Čeveljuše. Istraženo je dvadesetak stećaka, odnosno srednjovjekovnih grobova.
Rupinu su naselila obitelj Šalinović i Vukosav sa Velikog Prologa, a Nikolići (izumrli), Oršulići, Žderići i Radoši živjeli su u Kruševu. Među posljednjima u Dumonjac,došlo je pleme Barbir iz Draževitića .
16_01_29_2
Dokument br. 4 – Sa lijeve strane Vidonj Doca je zaselak Vidonje (Grebine)
16_01_29_3
Dokument br. 5 – Sa desne strane Vidonj Doca su Radoši
Treći Lokalitet Crnoća Plina Zapadna
Područje Crnoća je u stvari granično područje između Briste i Pline. Prema evidenciji prinosnika župske redovine u Zaostrogu, ovdje se pojavljuju prezimena,koja danas pripadaju župama i Pasičine i Pline.
Tek nakon osamostaljenja župe Plina i izdvajanja iz župe Pasičina 1733. godine izvršena je podjela prostora pa je dio Crnoće pripao Plini, a dio Bristi.
U toj podjeli plemena Radaljac i Družijanić pripali su Crkvi Sv.Ivana Krstitelja na Zavali u Plini Zapadnoj,a plemena Šunjić i Rončević ostala su i dalje kod Crkve Svih Svetih u Bristi. U plinjansku Crnoću naknadno su doselila plemena: Radić,Antunović,Barbir i Smoljan .
Plemena koja su izumrla ( nestala ): Jakić, Dujmović, Rujić, Mudelj. Glavaš, Jugović i Bidić.
16_01_29_4
Dokument br. 6., Zaselak Družijanići (Crnoća).
16_01_29_5
Dokument br.7., Zaselak Radalji i Radići (Crnoća), snimak D. Erak 1995.
Jurka Bidić rođena 1820, udala se je 1840. za Juru Zmijarevića, a njena sestra Jela (blizanka) 1843 za Matu Radića koji je doselio iz Zagvozda. Radić je izrađivao kotlače. Treća sestra Iva rođena 1824 udala se je za Antu Družijanića također u zaseok Radaljci.5 Dakle, pleme Radić je u Plini od 1824 kada je osnovano selo Radići na području Crnoće.
1. Krstičević Grgo – i ostali Krstičevići iz Crnoće doseliše u Resnu Kosu
2. Mudelj Mijo (izumrlo pleme)
3. Ante Glamuzina – i ostale Glamuzine preseliše na Baruštinu, a od tamo na Mostinu gdje su i danas. Mostina je danas dio Rogotina.
4. Radaljac Ivan – Radaljci ostadoše u Crnoći, a neki preseliše malo istočnije gdje naknadno doseliše Družijanići, Antunovići i Barbiri.
5. Ćulum Nikola i Gradac Marko vjerojatno se naseliše u Rupi, odnosno u selo Grace gdje su živjeli sve do 70-tih godina prošlog stoljeća kada su otišli prema Pločama.
Navedena plemena,danas pretežno žive u Peračkom Blatu i Pločama. Veći dio tih plemena, redovno dolaze u Crnoću,održavaju svoje tradicijske kuće, obrađuju određene dijelove imanja baveći se vinogradarstvom,voćarstvom i td.
5. Slavko Družijanić – Osvrt na povijest i podrijetlo Družijanića u Zapadnoj Plini – Split 2005., str. 13
Ante Erak

Share.

About Author

Leave A Reply