„ZAOSTROŠKI SAMOSTAN I DANAS BUKTI SVETIM ŽAROM!“

0

Misnim slavljem u  ispunjenom zaostroškom samostanu Svete Marije, kojega je predvodio msgr. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup, završila je cjelogodišnja proslava 550. obljetnice dolaska franjevaca iz ljubuškog samostana i njihova djelovanja u Zaostrogu. U svakom od pet i pol stoljeća života i rada franjevaca program je bio, kako bilježi stari kroničar: „kršćanski nauk imati, moliti, čitati i pisati u pučkoj školi, gimnaziji, filozofiji, bogosloviji i novicijatu. Pa tako samostan bijaše različito učilište, otvoren za svakoga putnika namjernika i za mudre crkvene glave. Hošte fratre, svećenike svih odijela, ter i biskupa kad ne imaše gdje glavu nasloniti“.

Nadbiskup Barišić istaknuo je kako pomalo začuđeni stojimo pred tolikim brojem godina ovoga samostana, zahvalni Gospodinu na tako dubokim nosivim temeljima naše vjere i kulture, kao i generacijama i pojedincima koji su živjeli i stvarali u prvom samostanu na ovim prostorima. Pri tome je podsjetio kako je franjevačka obitelj stara 800 godina, ali da postoji još starija, Isusova obitelj. „Tematika braka i obitelji je trajna. Ograničeni smo i grešni ljudi, a mentalitet nam je danas ohladio srce. Zato se brak i obitelj urušavaju. Rastava braka je poraz ljubavi, a najpogođenija su djeca. Obitelj je temelj čovječanstva, škola života, prva klupa, prvi odnosi prema bratu, sestri, djedu, baki, a ta iskustva kasnije unosimo u šire društvene zajednice. Zato je došao Sin Božji da omekša ljudska srca i ljubio nas do kraja, uz cijenu križa“, poručio je Barišić istaknuvši kako se i svećenici trebaju čuvati da ne dođe do rastave između njih i Ljubavi.

Za samostan je naglasio kako je bio svjetionik i orijentir u životu ljudi, gdje su razvijali vjeru, kulturu, pismenost i ljubav prema Bogu. „Naše vrijeme je utkano u život ovog samostana i ovaj jubilej mora zaživjeti u nama. Nismo anonimni ni suvišni, u Božjem smo planu. Mi smo plod ovog jubileja, a naši prethodnici su sijali svojim životom i svjedočenjem. Zato i mi trebamo sijati. Na ovom mjestu osluškujmo bogatstvo svjedočenja ljudskog i kršćanskog. Ovaj jubilej treba biti ugrađen u dinamiku života svakoga od nas, a hoće li se to dogoditi, ovisi o nama“, rekao je splitsko-makarski nadbiskup. Svečanost je uveličao muški zbor iz franjevačke crkve u Makarskoj.  Župnik zaostroškog samostana fra Branko Brnas zahvalio se svima koji su pomogli u obilježavanju ove vrijedne obljetnice.

U vrijeme turskih nadiranja, polovicom XV stoljeća, strah i trepet širio se po Humskoj zemlji, današnjoj Hercegovini. Turci su u osvojenim područjima sve viđenije ljude poubijali, djevojke razdijelili kao roblje turskim vojnicima ili ih odvodili u hareme, a mladiće slali u janičare. Nakon što su Osmanlije 1468. osvojili Ljubuški, preživjeli franjevci su, sa nešto dokumenata, crkvenih knjiga i liturgijsko posuđa, lutajući preko brda i vrleti, stigli u Zaostrog. Ostroška vlastela Vlatkovići-Jurjevići odobrila su im da se nastane u ovaj, tada mali, napušteni augustinski samostan iz kojega su, nekoliko godina prije zbog straha od Turaka, braća augustinci pobjegli na Hvar. Prema zapisu, slijedeći fratri su iz Ljubuškog došli u Zaostrog: fra Petar Vladimirović, gvardijan, fra Pavao Jakić, vikar, fra Šimun Radosavljević, fra Pavo Milošević i fra Ilija Martinović, brat laik.

Franjevci su stoljećima iz ovog samostana posluživali, osim župa od Živogošća do Baćine i Sućurja na Havru, i Veljake, Klobuk, Tailjinu, Podjezerje, Kulu Norinsku, Čitluk, Međugorje, Ljubuški, Mostar…, a kad je, oko 1700. dometom topaudarena granica između Mletačke republike i Turskog carstva, ljubuški kraj i šire preuzeli su franjevci iz Kreševa u Bosni. Od godine 1468. do 1735. Franjevci su i dalje pripadali Provinciji Bosne Srebrene, a onda je osnovana Provincija sv. Kaja, kasnije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, kojoj i danas pripada ovaj samostan. Zaostroški samostan i danas, kako je još u 18. stoljeću zabilježio fra Hrvoje Bor (fra Ljubo Hrgić), „bukti svetim žarom jer se franjevci predadoše sasvim službi Krista i puka“.

Comments

comments

Share.

About Author

Comments are closed.