Nakon višednevnih iščekivanja konačno se pojavio prvi stroj na gradilištu pelješkog mosta. Još krajem srpnja izvođaču radova, kineskom konzorciju CRBC, predana je građevinska dokumentacija, čime su i službeno otvoreni radovi u Komarnoj i Brijesti, ali osim postavljene ploče s podacima o investitoru, izvođaču i nadzoru, na samom gradilištu malo se toga promijenilo. Novost je da je gradilište ograđeno, a čuvaju ga zaštitari “Klemm Securityja”.
Kako doznajemo, tijekom listopada dolazi veća skupina kineskih građevinaca te bi se konkretni građevinski radovi trebali intenzivirati prije zime.
Ipak, kooperantske tvrtke već dva mjeseca ispituju podmorje u Neretvanskom kanalu na lokaciji budućeg pelješkog mosta. S obzirom na promijenjeni raster stupova u odnosu na stari projekt, ugovorom je predviđeno da se na tom mjestu izvedu dodatni istražni radovi, doznajemo u Hrvatskim cestama.
Premda je studija utjecaja na okoliš mosta kopno – Pelješac ocijenila da je taj projekt prihvatljiv za prostor i okoliš te nema značajnih utjecaja na ekosustav Malostonskog zaljeva, ekolozi s kojima smo porazgovarali ipak misle da prilikom temeljenja stupova mosta treba čuvati podmorje.
Također se pribojavaju istjecanja otpadnih voda s pristupnih cesta koje će biti iznimno opterećene automobilima te očekuju da se otpadne vode prije ispuštanja u akvatorij Malostonskog zaljeva pročiste i filtriraju. Sve bi to, pribojavaju se, moglo negativno utjecati na budućnost stonskog školjkarstva. Ipak, stručnjaci iz područja zaštite okoliša se u konačnici slažu da su to minimalni rizici koje projekt nosi u usporedbi s koristi spajanja hrvatskog sjevera i juga i izbjegavanja gužvi u neumskom koridoru.
Stoga će se izvođač radova China Roadand Bridge Corporationa (CRBC) morati strogo pridržavati studije utjecaja na okoliš, u kojoj se, među ostalim, navodi da će se stupovi mosta postavljati jedan po jedan kako bi se izbjegla devastacija podmorja. Ekolozi također upozoravaju problem “lošeg tla” na lokaciji gradilišta, gdje se čvrsta vapnenačka stijena nalazi na dubinama većim od stotinu metara. Dodatni problem mostograditeljima su jake bure na ovom području, ali i uzgajališta malostonskih kamenica i mušula.
Stoga je nužan redoviti monitoring akvatorija Malostonskog zaljeva, koji za vrijeme trajanja radova, među ostalim, podrazumijeva redovito praćenje koncentracija olova, kadmija, nikla i pesticida u morskoj vodi.
S obzirom na dosadašnja istraživanja podmorja, ali i ova najnovija koja se provode protekla dva mjeseca, zaključeno je da će se temeljenje mosta izvoditi na pilotima, i to zabijanje na dubini do 125 metara u čvrstu stijenu. Piloti (čelične cijevi) zabijat će se posebnim alatima s platformi na površini, što je dobro za podmorje jer se tako izbjegavaju iskopi i širenje nanosa mulja, koji će se pak isisavati na površinu i otpremati kao mineralna sirovina.
Kako doznajemo, ipak najveći problem koji se može pojaviti prilikom temeljenja mosta jesu vibracije u podmorju pa će se zaštita životinjskog svijeta provoditi sustavom “air bubble courtain”, koji se pokazao učinkovitim kod ovakvih zahvata. Naime, oko pilota koji se zabija postavit će se zaštitna kolona unutar koje ostaju mjehurići zraka koji izlaze na površinu i ne šire vibracije u podmorju.
Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, a imat će četiri prometna traka. Radovi će stajati oko četiri milijarde kuna, oko 2,7 milijardi financira se sredstvima EU-a, a investitoru Hrvatskim cestama, odnosno kineskom izvođaču, već je isplaćeno 312 milijuna kuna za prvu fazu radova.
Piše: Stanislav Soldo (Slobodna Dalmacija)
