Prema podacima Statističkog godišnjaka, koji je dio Papinskog godišnjaka, od nešto više od 7,4 milijarde ljudi na zemlji, krštenih katolika je u 2017. godini bilo 1,313 milijarda, što je 1,1 posto više nego u prethodnoj 2016. godini.
Papinski godišnjak svake godine, za tekuću godinu, uređuje Središnji ured za statistiku Crkve. Statistički godišnjak, zbog vremena koje je potrebno za pristizanje podataka i njihovu obradu, donosi podatke za pretposljednju godinu, u ovome slučaju 2017.
Od navedenog broja katolika, gotovo ih pola živi na američkom kontinentu, 48,5 posto, za što je poglavito zaslužna Latinska Amerika. U Europi živi 21,8 posto svih katolika, u Africi 17,8 posto, u Aziji 11,1 posto, te u Oceaniji 0,8 posto.
Europa stagnira
Do rasta broja katolika došlo je na svim geografskim područjima, premda taj rast nije podjednak. Prosječnom rastu od 1,1 posto najviše su pridonijele Afrika, gdje je broj krštenih katolika porastao za 2,5 posto, i Azija, gdje je rast u 2017., u odnosu na prethodnu godinu, iznosio 1,5 posto, dok Europa gotovo stagnira s porastom od 0,1 posto.
Udio katolika različit je na različitim stranama svijeta, no opet je najveći na američkim prostorima, 63,8 posto gledano u cjelini. Pri tome je u Sjevernoj Americi katolika oko 24,7 posto, u Srednjoj Americi i na Antilima 84,6 posto, a u Južnoj Americi taj udio penje se na 86,6 posto.
Krajem 2017. godine ukupan broj pastoralnih djelatnika u cijeloj je Crkvi iznosio 4,67 milijuna, od čega su klerici u prosjeku, na svjetskoj razini, oko 10,4 posto. U Africi i u obje Amerike taj je udio znatno manji (što znači da u pastoralu sudjeluje više laika i redovnica) te iznosi 6,4 posto za prvo podneblje, odnosno 8,4 posto za drugo. Azija je unutar svjetskog prosjeka, a najveći je udio klerika u ukupnom pastoralnom osoblju u Oceaniji (18,2 posto) i u Europi (19,3 posto).
Registriran je i pad broja svećenika, sa 414 969 u 2016. na 414 582 u 2017. godini. U porastu je, međutim, broj biskupa, trajnih đakona, misionara laika i kateheta. Od 2016. do 2017. godine pao je za 0,7 posto i broj kandidata za svećeništvo, sa 116 160 na 115 328. Slika priljeva, gledano po kontinentima, zadovoljavajuća je u afričkoj i u azijskoj Crkvi, a u Europi i u Americi smanjenje je vrlo očito. Raspodjela pitomaca velikih sjemeništa (bogoslovija) po kontinentima ostaje bitno stabilnom u posljednje dvije godine. U ukupnom broju svećeničkih kandidata Europa pridonosi s 14,9 posto, Amerika s 27,3 posto, Afrika s 27,1 posto i Azija s 29,8 posto.
