Close Menu
Portal Rogotin – Hrvatska
    Facebook
    NAJNOVIJE
    • Uvode se dva nova cijepljenja za školsku djecu. Evo o čemu se radi
    • Otvoren 61 natječaj za nova radna mjesta u Dolini Neretve
    • Promocija knjige Hrvoja Barbira „Krave na ledu” u Pučkom!
    • Završen deveti Festival soli u Stonu
    • NERETVA: Istra je favorit, domaćini se nadaju iznenađennju
    • Pristupnim cestama Pelješkom mostu vozio čak 100 km/h brže od dozvoljenog, ali to nije sve
    • Metkovska policija kvalitetnim operativnim radom razotkrila dvije osobe koje su se bavile preprodajom kokaina, metamfetamina i marihuane
    • 1. HRL (Ž), 1. kolo NASLOV: DALMATINKA – KOKA 30:25 (13:8)
    Portal Rogotin – Hrvatska
    • Naslovnica
    • Vijesti
      • Hrvatska
      • Županija DN
      • Ploče
      • Rogotin
      • Dolina Neretve
      • Makarsko primorje
    • Šport
      • Nogomet
      • Rukomet
      • Ostalo
    • Kultura
    • Komentari
    • Povijest
    • Religija
      • Dolina Neretve – sakralni objekti
      • Duhovna poruka
    • Zanimljivosti
    Portal Rogotin – Hrvatska

    U krajičku Svemira gradili smo i gradimo povijest i zemljopis vlastite zemlje…

    13.04.2019
    salinovicOSTVARUJE LI SE HRVATSKA U SVOM DJELU, IDEJI I POKRETU?
    Naš čovjek se otuđuje u povijesnu stvarnost, koja ga za uzvrat prihvaća u svoj zagrljaj i, vođena svojom sudbinskom zakonitosti, uvijek iznova, kao za inat, osvaja i podvrgava svojim povijesnim spregama i silama.

    Tako i nehotično, često nesvjesno, postaje podređen svojemu djelu, svojim inspiracijama i akcijama, jednom riječju, svojim vlastitim otuđenjima, sili i zakonu, koji u povijesnoj mašineriji otuđenja postaju oruđem starog usuda. Na taj način “naš svijet” postaje gospodarom umjesto slugom, idolom i ciljem mjesto sredstvom i pomagalom. Tlači i zarobljava:povijest i ideju pretpostavlja čovjeku, djelo njegovu stvaratelju.

    Paradoksalno: stvaramo “svoj svijet”, da mu taj svijet služi, kako bi se sve više oslobađao, a redovito se događa da on tom svijetu služi, što više da mu robuje. . . I ne radi se samo o školama, ideologijama i institucijama, riječ je najčešće o cijeloj povijesnoj stvarnosti, koja zanemaruje čovjeka na račun SVOJIH CILJEVA, osobu, pojedinca, na račun kolektivnog održanja!

    Na žalost, u to se teško vjeruje, ne shvaća dok stvar ne doživi. U svom entuzijazmu, ne rijetko nadahnut tim istim svijetom, radije vjeruje povijesti, nego stvarnosti, ideji nego čovjeku. Toliki sustavi, nazori, ideje i ideologije, društvene snage i svemirske energije istrgle su se, odavno, ispod njegove kontrole i ruke; razni svjetovi i mentaliteti, otuđili su ga od njegovog životnog poziva, pretvorili ga u sredstvo, a “njegov svijet”(čitajte to kako hoćete)u cilj isvrhu povijesnih metamorfoza. Iz toga izvire povijesna napetost, između pretpostavke, ideje ili kalupa, te iskonske težnje za njihovim nadvlađivanjem. U krajičku Svemira gradili smo i gradimo povijest i zemljopis vlastite zemlje, mijenjali ga i izgrađivali svojim znojem i suzama, ali se, usprkos tolikim nadanjima, taj se svijet, iznova, poigravao s nama kao s najjeftinijom robom na tržištu, da ne kažemo s najobičnijom bezimenom brojkom. Unatoč nadama i parolama povijest i njezin svijet,  postajali su i ostajali ciljem, dok smo sami ostajali sredstvom, da se taj cilj ostvari.

    Gotovo cijela povijest bila nam je i ostajala maćeha, u neku ruku posestrima krute sudbine, koja ga nikada nije štedjela. Na grobovima su nicala carstva, sistemi i ideologije. Teško bi se moglo kazati da je neko povijesno razdoblje imalo i ostvarilo svoju svijest o nama kao narodu.

    Što je ostalo od čovjeka i njegovog intimnog svijeta, kako ih je zamišljao, recimo, jedan Roussau? Intimni svijet izgubio se u onom drugom javnom svijetu, koji se rukama povijesti-u svom otuđenju- radije priklanja ideji nag o samom čovjeku.

    Nemamo se s čim ni danas pohvaliti. Ni u novom svijetu čovjek nije jednak sam sebi. Postojao je i postoji hijerarhijski odnos, vječno u službi privilegiranih. Postojao je i postoji tzv. opći generički pojam čovjeka, na kojemu su se začimali i gradili svi humanizmi, parole i poruke;ali i onaj drugi, obični konkretni i varijabilni, manje ili više vrijedan svijet nenaviknut na salonsku uhodanost, nebitne učinkovitosti, pozicijsko-materijalne uzdignutosti i nedodirljivosti kao obrazac mnogih političara.

    Ne mislimo, naravno, pod tim na intimni čovjekov svijet, nego na opću stvarnost koja nas okružuje;na svijest i sudbinu koje nas tlače, na životne stega i društvene  uredbe , na institucije i ideologije, duhovnu i materijalnu stvarnost u kojoj se čovjek rađa, odgaja se i živi;na beskrajnu rijeku kojoj se ne vide ni izvor ni ušće, a tako uporno teče, upravljajući češće s čovjekom, nego on s njom. Izostankom kmpetencije, dubine i vizije samo će nas i u ovo naše vrijeme udaljavati od stvarnosti, te lakše ćemo ulaziti u novi imperij nadnacionalnih superdržava. Na gotovo svim listama za svibanjske EU izbore, slobodno mogu reći da su liste:karijerista i lojalista, a europski identitet i patriotizam su, uglavnom prazni i sve prazniji pojmovi. EU, kao asocijacija država ima dvije koncepcije:suverenističku i superiorističku. Puno je onih na listama, koji sebe vide kao predstavnike svih građana EU, nego predstavnike hrvatskih građana. O tempora, o mores. To je nepropusni model političkog klijentelizma, koji sustavno urušava dušu naroda, podučavajući nas o većoj brizi za ljudska i manjinska prava.

    Neki političari poput Macrona stalno se okomljuju na populizam i populiste, ali za razliku od Macrona, još uvijek se galami o porastu populizma i kod nas, iako se misli na porast nacionalizma, bolje reći obračunoms tzv. desnicom “gurajući” nas u nekakvu centrističku poziciju.

    Za modernu hrvatsku državu nikada ne smije biti mjesta za birokratizirane, karijerne ni autoritarne strukture. NIKADA SE NE SMIJE OPSTRUIRATI VOLJA HRVATSKOG NARODA. Ona je naša snaga i naš zavjet do svršetka svijeta.

    Ulazeći u Veliki tjedan, na sjećanje i na hrvatski Križni put, neka nas naše molitve upute da”MALENI  HODAMO  POD  ZVIJEZDAMA”!

    Dr. Filip Šalinović

    Share. Facebook Twitter WhatsApp Telegram Email
    Najnovije vijesti

    Uvode se dva nova cijepljenja za školsku djecu. Evo o čemu se radi

    Otvoren 61 natječaj za nova radna mjesta u Dolini Neretve

    Promocija knjige Hrvoja Barbira „Krave na ledu” u Pučkom!

    Završen deveti Festival soli u Stonu

    NERETVA: Istra je favorit, domaćini se nadaju iznenađennju

    travanj 2019
    P U S Č P S N
    1234567
    891011121314
    15161718192021
    22232425262728
    2930  
    « ožu   svi »
    ARHIVA
    R o g o t i n
    Copyright © 2015-2025 PORTAL ROGOTIN

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.