Za točnu sliku demografskog stanja u dolini Neretve potrebni su podaci o iseljenima, pojedincima i obiteljima. No, takve precizne podatke nitko nema. Dok se jedni iseljavaju i odlaze u Irsku ili Njemačku, drugi se vraćaju pa je tako trend migracija stanovništva zadnjih godina uzeo maha.
Sve to utječe na ukupnu demografsku sliku, a prvi pokazatelj je smanjenje broja djece po školama. Istina, škole se ne zatvaraju, ali zamjetan je manji broj djece općenito gledano na čitavom području doline Neretve, u njezinu brdskom i nizinskom dijelu.
Loša demografska slika doline Neretve posljedica je općenito depopulacije, odnosno većeg broja umrlih negoli rođenih, pa kada se tome pridodaju ekonomska iseljavanja u potrazi za boljim poslom ili boljim uvjetima života, situacija nije obećavajuća. U Hrvatskoj je u 2017. godini rođeno 36.705 djece, što je gotovo tisuću djece manje nego godinu prije, dok je istodobno broj umrlih porastao za gotovo dvije tisuće.
I grad Metković, kao središte neretvanske doline, uklapa se u ovakve statistike. Prema statističkim pokazateljima, u 2017. je rođeno 169 djece, a godinu prije 183. Zanimljivo je da je u 2017. godini u samom Metkoviću zabilježen pozitivan prirodni prirast jer je broj rođenih u odnosu na broj umrlih veći za 45, ali zadnjih desetak godina evidentan je trend smanjenja rođene djece, pa bi se uskoro moglo dogoditi da prirodni prirast bude negativan.
Slično je i na prostoru čitave doline Neretve – u tri grada Metkoviću, Opuzenu i Pločama te općinama Pojezerje, Zažablje, Kula Norinska i Slivno – gdje je u 2016. rođeno 340 djece, a u 2017. godini 320, dakle dvadeset djece manje, odnosno jedan školski razred.
Nije bolja situacija ni na razini Dubrovačko-neretvanske županije, koja u 2016. godini bilježi 1276 rođene djece, a godinu kasnije čak 66 djece manje, odnosno dva školska razreda.
Iako neki kažu da je statistika točan skup netočnih podataka, demografska situacija u dolini Neretve ni približno nije dobra. Kompletnu situaciju dodatno opterećuju iseljavanja uglavnom radno sposobnog stanovništva. Oduvijek su ljudi iz Neretve, posebno brdskih područja, odlazili raditi u Njemačku, ali, za razliku od tada, kada je na privremeni rad u inozemstvo išao samo otac, a supruga i djeca ostajali kod kuće, sada imamo situaciju da uglavnom odlaze čitave obitelji.
Više pročitajte o ovoj temi na stranicama portala Slobodne Dalmacije
