Mišo Krstičević o uzrocima izbornog debakla Restart koalicije u Pločama i u Hrvatskoj

0

Restart koalicija na nedjeljnim je izborima za Sabor osvojila manje glasova od HDZ-a čak i u onim gradovima u kojima su na vlasti gradonačelnici iz redova SDP-a, a lokalna organizacija te stranke jaka.

Primjerice, u Sisku, čija je gradonačelnica SDP-ovka Kristina Ikić Baniček, na parlamentarnim je izborima HDZ osvojio 7316 glasova, a Restart koalicija dobila je samo 4731 glas. U Pločama, čiji je gradonačelnik mladi SDP-ovac, liječnik Mišo Krstičević, prošle nedjelje HDZ je osvojio 2119 glasova, a lista Restarta samo 1360 glasova.

Veliki gradovi

Podsjetimo, Restart je na ovim izborima u deset izbornih jedinica osvojio 221.937 glasova manje nego prije četiri godine. Od većih gradova, SDP-ova koalicija zadržala je prednost samo u Rijeci, te u Puli, Čakovcu, Koprivnici i Varaždinu.

Je li moguće da su pojedine organizacije SDP-a, nezadovoljne politikom vodstva SDP-a i sastavom biračkih lista koje je slagao predsjednik stranke Davor Bernardić, svjesno bojkotirale kampanju za Restart koaliciju?

Ovi su izbori, rekao nam je SDP-ov gradonačelnik Ploča, mladi kirurg Mišo Krstičević, s jedne strane pokazali pravi potencijal desnice – prije svega HDZ-a kao klijentelističke stranke s najmasovnijom organizacijom koja ima članstvo i birače te Domovinskog pokreta kao prostora ultradesne politike za slabije obrazovane i Mosta za one obrazovanije.

– No za nas je važno ono što se dogodilo sa SDP-om. Dio naših birača glasao je za Možemo, a svi koji su u nedjelju ostali kod kuće glasači su ljevice – tvrdi.

Gradonačelnik Ploča Krstičević, jednako kao i njegov stariji kolega iz Splita Ranko Ostojić, odbio je ponuđeno mjesto na listi Restart koalicije u X. izbornoj jedinici. Krstičeviću, koji je na izborima 2017. izabran za gradonačelnika Ploča i koji je u velikom dijelu te jedinice, inače utvrde HDZ-a, prepoznatljivo SDP-ovo lice, ponuđeno je mjesto na sredini liste koje nije uočljivo ni za prikupljanje preferencijalnih glasova. Za Jutarnji list protumačio je uzroke izbornog debakla Restart koalicije u svom gradu, ali i ostatku Hrvatske.

-Ovi izbori pokazali su krizu, ali, srećom, ne krizu potrebe birača za socijaldemokracijom, nego krizu SDP-a. Ta kriza traje već dugo, od 2000., dakle od Račanova doba, a zove se klijentelizam. To je već godinama u stranci najzastupljeniji način dolaska do neke pozicije. Razlog mojeg odbijanja mjesta na listi Restarta nije bio osobne naravi, nego izraz neslaganja s onim što SDP predstavlja kao svoju politiku i s načinom funkcioniranja stranke. Moja je dvojba bila kako bi Bernardić i ljudi oko njega vodili državu ako na ovakav način vode stranku. A što se tiče samih lista, njih bi na ovakav način sastavio samo onaj tko želi napraviti političko samoubojstvo – rekao nam je Krstičević i ilustrirao to na primjeru IX. izborne jedinice.

– U cijeloj toj izbornoj jedinici SDP ima jednog gradonačelnika koji je za primjer i s kojim se može podičiti: trogirskoga gradonačelnika Antu Bilića.

Nije prijatelj

On odlično radi svoj posao i uspio je promijeniti politički trend u svom gradu. Međutim, nije dobio mjesto na listi jer nije prijatelj Davora Bernardića. S obzirom na način na koji su sastavljene liste i na koji se vodi stranka, ljudi su slogan “Izađi i promijeni” primijenili na SDP. Izašli su i glasali za nekog drugog samo da se SDP promijeni ili uopće nisu izašli na izbore. Slušali smo priču o “rektalnom alpinizmu”, a sam Bernardić je oko sebe takvih imao jako puno”, rekao nam je SDP-ov gradonačelnik Ploča.

Činjenica je da su najodaniji Bernardićevi ljudi na nedjeljnim izborima dobili mandate zbog visokih pozicija na listama, a s mizernim brojem preferencijalnih glasova. Tako je glavni tajnik Nikša Vukas u I. jedinici ušao u Sabor zahvaljujući trećoj poziciji na listi uz samo 0,3 posto preferencijalnih glasova (132 glasa).

Tajnik Glavnog odbora Erik Fabijanić sjedit će iduće četiri godine u Saboru, iako je njegovo ime zaokružilo samo dva posto birača koji su u Istri, Rijeci i Primorju dali glas listi Restarta.

Niz SDP-ovaca kojima smo se obratili s pitanjem jesu li pojedini dijelovi stranke na terenu bojkotirali aktivni rad u ovoj kampanji nisu bili spremni odgovoriti.

Paradoks u Šibeniku: Bivši HSP-ov bio je kandidat na listi Restarta

A da su neka od imena na izbornim listama Restart koalicije odvratila dio birača SDP-a od izlaska na izbore i glasanja za tu listu, pokazuje i primjer IX. izborne jedinice. Na petome mjestu liste Restarta u toj izbornoj jedinici bio je Goran Grguričin, bivši HSP-ov kandidat za gradonačelnika Šibenika.

Grguričina je HSP kandidirao za gradonačelnika 2009. pa ponovno na lokalnim izborima 2013. godine. Neposredno uoči izbora 2013. razišao se s HSP-om, ali ne zbog ideoloških neslaganja, nego zbog nesuglasica oko financiranja njegove kampanje.

Politički analitičar Dragan Bagić: Članstvo vidi da se ne isplati ulagati u ovakvo vodstvo SDP-a

Profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i politički analitičar Dragan Bagić, međutim, tvrdi kako sve i da je dio organizacija SDP-a na terenu svjesno opstruirao aktivni rad u kampanji, taj faktor ne bi imao presudan učinak na izborni rezultat.

“To bi podrazumijevalo da SDP po cijelom teritoriju Hrvatske ima gustu i jaku mrežu stranačke infrastrukture koja točno zna koji su njezini birači i koga u kampanji treba kontaktirati i mobilizirati, a nisam siguran da je to u slučaju SDP-a tako. HDZ je taj koji ima jaku terensku infrastrukturu, brojno članstvo i puno više općina, gradova i županija u kojima dugo drži vlast, a time i stranačkih ljudi pozapošljavanih po lokalnim uredima i poduzećima koje može mobilizirati i tražiti da izlaskom na izbore brane svoje sinekure. Zato mislim da namjerni bojkot članova SDP-a na terenu može imati mali učinak na izborni rezultat”, smatra Bagić.

Na nisku izlaznost SDP-ovih birača na nedjeljne izbore presudnije je, kaže Bagić, utjecao dojam birača o kvaliteti stranačkog vodstva i politici koju ono vodi.

“I dio stranačkih članova na ovim je izborima vjerojatno mislio da aktualno vodstvo SDP-a i politika koju ono vodi nije nešto u što vrijedi investirati vrijeme, energiju i ugled kako bi se borilo na terenu i nagovaralo birače da im daju glas. Dojam o politici koju stranačka središnjica vodi je, rekao bih, i samom članstvu važniji od sastava izbornih lista”, zaključuje Bagić.

JL

 

 

Share.

About Author

Comments are closed.