NAJAVA XVI. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret o Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću

0

Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti (Opuzen), Podružnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću, Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Stonu te Hrvatska kulturna zaklada (Zagreb) od 24. do 26. rujna 2020. organiziraju XVI. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret pod nazivom  Nikola Zvonimir Bjelovučić – hrvatski književnik, povjesničar i etnograf, javlja likemetkovic

Susret će se održati u Metkoviću, Pločama, Opuzenu, Stonu i Janjini, a program je sljedeći:

  • četvrtak, 24. listopada 2020., 20 sati – Metković, hotel Narona
    • 20.00 Otvaranje skupa i pozdravni govori
    • 20.15 Okrugli stol o Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću
    • sudionici: Miroslav Klemm, Stjepan Šešelj, Marinko Tomasović, Darko Utovac, Domagoj Vidović
  • petak, 25. listopada 2020., 11 sati – Ploče, Narodna knjižnica
    • 11.00 Okrugli stol o Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću
    • sudionici: Miroslav Klemm, Stjepan Šešelj, Marinko Tomasović, Domagoj Vidović
  • petak, 25. listopada 2020., 19 sati – Opuzen, Gradska knjižnica
    • 19.00 Okrugli stol o Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću
    • sudionici: Josip degl’ Ivellio, Josip Lasić, Miroslav Klemm, Stjepan Šešelj, Marinko Tomasović, Darko Utovac, Domagoj Vidović
  • subota, 26. listopada 2020., 11 sati – Ston, Veliki kaštio
    • 11.00 Pozdravni govori
    • 11.15 Valentina Vitković, JUO Ston, Bogumilski grob u Tomislavovcu
    • 11.30 Marina Asturić, Osvrt na skupljene pelješke pjesme u Rćanskoj pjesmarici dr. Nikole Zvonimira Bjelovučića
    • 11.45 – 12.00 Rasprava
  • subota, 26. listopada 2020. – Janjina
    • 15 sati – razgledanje rodne kuće Nikole Zvonimira Bjelovučića
    • 16 sati – Janjina, Zadružni dom 
    • 16.00 Pozdravni govori
    • 16.15 Ivan Viđen, Nikola Zvonimir Bjelovučić – biografska skica
    • 16.30 Marinko Tomasović, Nikola Zvonimir Bjelo vučić između Povijesti poluotoka Rata (Pelješca) i Crvene Hrvatske – zablude, prijepori i nacionalan pogled na bogatstvo kulturnoga nasljeđa
    • 16.45 Jasenka Maslek, Kroz pjesmaricu sad odozgara gospar Niko progovara
    • 17.00 Josip degl’Ivellio,  dr. Niko Zvonimir Bjelovučić, član Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, Zmaj Sutvidski
    • 17.15 – 17.30 Stanka
    • 17.30 Tonko Barčot, O arhivskom rukopisu  „Naš život i običaji na poluotoku ratu Pelješcu“
    • 17.45 Tanja Brešan Ančić i Marijana Tomelić Ćurlin, O janjinskome govoru
    • 18.00 Josip Lasić, Juan Bielovucic (1889. – 1949.) – pelješki našijenac u Peruu
    • 18.15 Rasprava
    • 18.30 Zatvaranje skupa

Domagoj Vidović: Tko je bio Nikola Zvonimir Bjelovučić?

neretvanski-susret-bjelovucic1

Nikola Zvonimir Bjelovučić, povjesničar i etnograf (Janjina, 11. studenoga 1882. – Janjina, 23. studenoga 1952.), odvjetak je ugledne pelješke obitelji Bjelovučić iz koje potječe trideset kapetana. Osnovnu je školu pohađao u Janjini, gimnaziju u Dubrovniku (isključen je iz nje zbog političke djelatnosti), Travniku i Mostaru. Pravo je studirao u Zagrebu (1901. – 1904.) i Beču (1905. – 1906.) te doktorirao 1907. u Zagrebu, gdje je također apsolvirao povijest i zemljopis (1908. – 1910.). Sudsku i odvjetničku praksu obavljao je u Dubrovniku i Trstu (1907. – 1914). Tada je bio član Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku, koja ga je imenovala članom Carinarskoga vijeća u Beču. Imao je odvjetnički ured u Trstu (1914.), Metkoviću (1919. – 1923.) i Dubrovniku (1923. – 1935.). Bio je sudac upravnoga suda u Dubrovniku (1935.– 1940.) i Podgorici (1940. – 1945.).

Na rodnome Pelješcu poticao je izgradnju cesta, luka i otvaranje škola služeći se utjecajem svojega ujaka, dvorskog savjetnika Antuna Vukovića. U duhu programskih zahtjeva Majske deklaracije Jugoslavenskoga kluba u bečkomu Carevinskom vijeću, kojom se tražila mogućnost rješenja južnoslavenskoga pitanja u okviru Austro-Ugarske Monarhije, u veljači je1918. s Antonom Korošecom posjetio predsjednika austrijske vlade Ernsta Seidlera. U međuratnome razdoblju bio je veoma aktivan u provedbi agrarne reforme u Dalmaciji (1920. – 1933.) zastupajući interese seljaka. Godine 1927. kandidirao se na listi HSS-a, ali mu je kandidatura propala jer je zbog govora u Zagrebu osuđen na mjesec dana zatvora. Pred izbore 1935. napustio je oporbu i kandidirao se na vladinoj listi Bogoljuba Jeftića, ali je na izborima poražen. U Dubrovniku je bio osnivačem i dugogodišnjim predsjednikom ogranka Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ i Hrvatskoga starinarskog društva te osnivačem i predsjednikom podružnice Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Autorom je mnogih pravnih, arheoloških, povijesnih i etnografskih članaka te novela, pjesama i književnih kritika. Objavljivao je u pedesetak različitih novina i časopisa, a utemeljiteljem je i glavnim urednikom časopisa Hrvatska riječ (1925.). U etnografskim se radovima uglavnom bavio rodnim poluotokom Pelješcem te etničkom granicom između južnoslavenskih naroda (poglavito na povijesnome području Crvene Hrvatske), u pravnim položajem Hrvata u Austro-Ugarskoj Monarhiji i Kraljevine Jugoslavije te agrarnim pitanjima, a u arheološkim i povijesnim ponajprije crkvenom poviješću Pelješca. Najglasovitije su mu knjige Poluostrvo Rat (Pelješac) (1922.), Crvena Hrvatska i Dubrovnik (1929). te Katolička crkva na Pelješcu (1939.).

Djela Nikole Zvonimira Bjelovučića nezaobilazna su etnolozima zbog njegova bilježenja različitih mjesnih običaja i predaja na poluotoku Pelješcu, kroatistima zbog zabilježenih usmenoknjiževnih oblika, onomastičarima zbog zapisa peljeških antroponima i toponima, povjesničarima i arheolozima zbog toga što su jedna od najranijih referencija za prepoznavanje ključnih povijesnih događaja i mogućih smjernica u planiranju budućih arheoloških istraživanja na krajnjemu hrvatskom jugu, a politolozima zbog razvoja političke misli u prvoj polovici XX. stoljeća (koju je moguće pratiti i na Bjelovučićevu osobnomu primjeru) unatoč prijeporima koji postoje oko njegova života i djela unutar različitih struka, koji bi se ovim skupom trebali barem djelomično razriješiti.

Share.

About Author

Comments are closed.