Mandarine su jedino hrvatsko izvozno voće, čija je berba i službeno počela posljednjih dana rujna. I dok neretvanski voćari sa zebnjom iščekuju sezonu berbe, koja će se odvijati u još neviđenim epidemiološkim uvjetima, čini se da bi im koronavirus mogao ići naruku.
Naime, očekuje se veća potražnja za ovim voćem, punim vitamina C, koji se tradicionalno koristi za jačanje imuniteta.
Neretvanski voćari se nadaju da će moći prodati mandarine.
Ipak, kod nas ništa nije sigurno kad je poljoprivreda u pitanju jer uvoz svake godine iznova uništava domaću proizvodnju upravo u sezoni berbe domaćeg voća i povrća. Tako je teško pretpostaviti da će se u slučaju mandarina ponoviti scenarij iz svibnja, kada su domaći proizvođači jagoda prodali svoje jagode i još dobro zaradili jer zbog virusa nije bilo uvoza.
Prve procjene pokazuju da će Neretvani imati proizvodnju od oko 32.000 tona mandarina, što je osrednji urod. Očekuje se dobra kvaliteta.
Bivša Jugoslavija
– Kvaliteta mandarina je iznimno dobra jer je razina šećera visoka. Berba je malo kasnila, no u konačnici to ne bi trebao biti problem jer izvoz tradicionalno kreće u prvom tjednu listopada. Ove godine je riječ o nešto nižem urodu, ranije su sorte podbacile – ističe proizvođač mandarina Niko Kapović, koji se nada da će, s obzirom na manje količine, neretvanske mandarine pojesti Hrvati, Bosanci, Srbi, Česi i Slovaci te da neće biti problema u prodaji. U berbi se poštuju sve epidemiološke mjere jer se radi na otvorenom. Berači su razmaknuti više od dva i pol metra.
– Jedino nas može omesti kiša – zaključio je Kapović.
A očekivanja poljoprivrednika, osim vremenskih(ne) prilika, mogao bi omesti jedino nekontrolirani uvoz mandarina, čime bi se srušila otkupna cijena, što je bio čest slučaj prošlih godina.
Naime, zbog neuređenog tržišta, uvoza mandarina lošije kvalitete i embarga ruskog tržišta posljednjih godina, ovdašnji proizvođači žutog voća godinama samo zbrajaju gubitke. Godišnje potrebe Hrvatske za mandarinama kreću se od 15 do 20 tisuća tona, dok bi se sve ostalo trebalo izvoziti na tržište EU-a. Međutim, ovdašnji poljoprivrednici se teško mogu uklopiti u to zahtjevno tržište, koje traži sortiranu i zapakiranu mandarinu, što zahtijeva dodatne troškove. Stoga su im glavna izvozna tržišta zemlje bivše Jugoslavije.
Iako je manji urod, što bi po zakonu ponude i potražnje trebalo imati veću cijenu za proizvođača, neretvanski voćari nisu previše sigurni u te pretpostavke. Naime, otkupnu cijenu diktiraju otkupljivačka poduzeća, kojima je na prvom mjestu vlastiti profit, ali i uvozni lobiji koji, uvozeći mandarine iz Italije, Turske ili Španjolske po znatno nižim cijenama, uništavaju domaću proizvodnju. Trenutačno se mandarina prodaje po cijeni od 3,5 do četiri kune za prvu klasu, dok je druga klasa 2,5 kuna. Proizvođači su zadovoljni ako se to zadrži dulje vrijeme. No, to nije realno očekivati jer će s vremenom količine rasti.
Minimalno dvije kune
Ipak, Željko Bjeliš iz udruge proizvođača agruma i povrća “Neretvanska mladež”, drži da bi cijena trebala biti i veća s obzirom na veliku potražnju. Ipak, on očekuje pad cijene čim se vrijeme stabilizira i počne intenzivna berba.
Proizvođači s kojima smo razgovarali posebno se ljute na neke otkupljivače koji stihijski obaraju cijene. Smatraju da to nije uvjetovano ponudom i potražnjom, nego samovoljom pojedinih otkupljivača. Osim toga, za neretvanske voćare je loše i to što se na na početku sezone berbe pojavi jeftinija uvozna mandarina koja ruši cijenu.
Proizvodna cijena mandarina iznosi minimalno dvije kune. Sve ispod je gubitak za proizvođača. Ukupna cijena kilograma mandarina, računajući zbroj svih klasa, morala bi biti minimalno 2,5 kuna. Proizvođači imaju sve manji interes za proizvodnju, što se već može vidjeti u dolini Neretve, gdje brojna obiteljska gospodarstva odustaju od proizvodnje i prelaze na jagode ili povrće (kupusnjače).
Svi ističu kako im je želja da mandarina ima svoju vrijednost na tržištu i da se planskom organizacijom berbe i prodaje stabilizira i višegodišnja otkupna cijena te da se više okrenemo izvozu. Primjer formiranja otkupne cijene jabuka, čija je berba počela početkom kolovoza (prva domaća sorta gala) daje nam za pravo nadati se da je to realno i moguće ako svi zajedno nastupimo na tržištu, naglašavaju iz voćarskih krugova.
Golemo sivo tržište
Najveći problem stabiliziranja otkupne cijene mandarina jest golemo sivo tržište, i do 20 posto, zbog čega je teško i procijeniti urod i ukupno tržište. Budući da je kroz EU regulativu moguće iskoristiti dopuštene alate i mehanizme, Hrvatska bi trebala pronaći način da se formira višegodišnja prosječna ili čak zaštitna cijena, kako bi se tržište u idućim godinama stabiliziralo i okrenulo kvalitetnijem otkupu i izvozu. Procjena je to Hrvatske voćarske zajednice, iz koje posebno naglašavaju kako je potrebno da Hrvatska zbog korona-krize posebno ima uređeno tržište, stabilnost tijekom otkupa, siguran plasman na domaćim tržnicama te u konačnici i povećan izvoz mandarina, i to ne samo na tržišta zemalja bivše Jugoslavije, nego čitave Europske unije. No, neretvanski voćari za sada nisu spremni na samostalan izlazak na to tržište.
Stanislav Soldo/SD
