Radovi na Pelješkom mostu napreduju prema planu unatoč krizi prouzrokovanom pandemijom koronavirusa što se ne može reći i za pristupne ceste koje su sastavni dio ovog iznimno važnog infrastrukturnog projekta. Ceste su u startu kasnile za samim mostom pa se investitor našao pred zahtjevnim zadatkom: Kako osposobiti most za promet ne čekajući dovršetak radova na Stonskoj obilaznici, gdje je grčki Avax poprilično zapeo.
Ipak, ako ne bude nepredviđenih kašnjenja s obzirom na pandemiju Covida-19 pelješkim mostom bi se mogli voziti do kraja iduće godine. Kako bi se to ostvarilo na terenu u tijeku je izmjena projektne dokumentacije prema kojoj će se graditi čvor Brijesta čime će se most moći pustiti u promet odmah po izgradnji privremeno no lokalnu prometnicu. Potvrdio je to i direktor Hrvatskih cesta, Josip Škorić, naglašavajući da pelješki most uskoro ulazi u posljednju godinu izgradnje.
– Utjecaj korona krize na gradilištu mosta pokušavamo svesti na najmanju moguću mjeru. Projekt cestovnog povezivanja južne Dalmacije je strateški projekt Vlade RH i on se mora realizirati.
I faza radova je sam most Pelješac koju izvodi CRBC, II faza radova je pristupna cesta (Dionicu Duboka – Sparagovići/Zaradeže) koju gradi je tvrtka Strabag sa rokom završetka rujan 2022. Treću i četvrtu fazu radova (dionicu stonske obilaznice i poddionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno) izvodi tvrtka Avax sa podizvoditeljem za most Ston tvrtkom Brodoislipit.
– Izazov koje je postavljen pred izvođača je skraćivanje tok roka na lipanj 2022 godine, kazao je Škorić, najavivši gradnju čvora Brijesta koji nije bio predviđen u dosadašnjoj projektnoj dokumentaciji.
– Radi se izmjena dokumentacije kako bi se omogućila gradnja čvora Brijesta neposredno nakon dovršetka samoga mosta. Tako će biti moguće obaviti tehnički pregled i pustiti u promet mosta sa spojem na postojeću pelješku cestu prije dovršetka pristupnih cesta. No, to će biti jedno privremeno rješenje-zaključio je Škorić.
Stupovi pelješkog mosta posljednjih mjeseci izmijenili su vizuru Neretvanskog kanala. Na nekima se već postavlja čelična konstrukcija budućeg kolnika ukupne dužine 2,4 kilometra koji će spojiti Komarnu sa neretvanske i Brijestu sa pelješke strane. Dovršeno je jedanaest stupova a uskoro će i dvanaesti. Svi su temeljeni na zabijenim pilonima u čvrstim stijenama u podmorju. Ukupna masa čelika koja će se ugraditi u rasponski sklop mosta iznosi preko 33 tisuće tona.
Trenutno se na gradilištu mosta nalazi više od 690 radnika, a u tvorničkim pogonima u Kini nastavljena je proizvodnja segmenata čelične konstrukcije, koji su u dva kontigenta stigli na gradilište.
U studenom se očekuje se dolazak i treće pošiljke čeličnih blokova koji će se ugraditi u rasponsku konstrukciju mosta, pa bi tako prvi putnici iz Komarne prema Brijesti i obrnuto mogli novim Pelješkim mostom prijeći dogodine ukoliko ne bude kakvih većih problema u gradnji. Dakle, čim Kinezi sagrade most njime će se moći voziti i prelaziti sa jedne na drugu stranu bez obzira na kašnjenje radova na pristupnim cestama.
Izgradnjom mosta, na Pelješcu i u dolini Neretve mijenja se puno toga poglavito u turističkom smislu, jer primarna turistička djelatnost dobiva novi zamah, budući atraktivne pelješke plaže već dogodine postaju bliže domaćim i inozemnim gostima.
Nadaju se tome i pelješki ugostitelji, koji očekuju turistički procvat poglavito središnjeg i istočni dijela poluotoka koji je rjeđe naseljen i turistički znatno manje razvijen od zapadnog dijela. Premda je ovogodišnja turistička sezona s obzirom na korona krizu bila loša pelješki turistički djelatnici se nadaju da će se izgradnjom mosta i pristupnih cesta revitalizirati pelješki turizam.
Slobodna Dalmacija
