Udri po krumpirima – pretječe 40 000 tona

0

Hrvatski proizvođači krumpira traže pomoć od države kako bi mogli opstati u ovoj korona krizi. Naime, korona kriza je uvjetovala nastanak tržišnim viškova krumpira na području čitave EU pa se sada ti viškovi po dampinškim cijenama uvoze u Hrvatsku koja i sama ima uskladištenih 40 tisuća tona iz vlastite proizvodnje. Domaći proizvođači su u problemu, jeftini krumpir preplavljuje hrvatske tržnice i trgovačke centre a njihov stoji u prepunim skladištima.

Zbog pada turizma, ugostiteljstva i općenito kupovne moći stanovništva, dogodio se poremećaj na europskom, a posljedično i na hrvatskom tržištu. Još sredinom godine krovno udruženje EU poljoprivrednika CopaCogeca uputila je dramatičan apel Europskoj Komisiji kako se treba pomoći ovom sektoru, a tada su procijenili da je šteta za ovaj sektor oko 400 milijuna eura zbog krize uzrokovane pandemijom Covida-19. Šteta je danas daleko veća budući da je potražnja i dalje manja, a proizvodnja u svim zemljama povećana.

krumpiri 2

  – Trenutno procjene govore da je u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a kako su proizvođači ove godine imali dobru proizvodnju, procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona, što udovoljava potrebama za domaće tržište. Trenutna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, dok je prošle godine bila 1,20 kune. Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju tržišne viškove, posebice viškova ranih sorti krumpira, što uzrokuje ogromne viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna krumpira, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati na tržište te pronaći model potpore kako ogromne količine domaćeg krumpira ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni, ocjena je stručnjaka Smartera konzultantske tvrtke u poljoprivredi.

Europski proizvođači krumpira su, unatoč poremećaju uzrokovanom pandemijom, ove godine već zasijali površine, a kako je godina bila dobra za urod krumpira, pritisak na tržište ove je jeseni daleko veći nego što je to bilo tijekom proljeća. Na hrvatskom tržištu trenutno se nalaze veliki viškovi svih sorti krumpira, a kako je skladištenje veliki problem hrvatskih proizvođača ova situacija negativno će se odraziti na ovu proizvodnju, jer postoji strah od propadanja ogromnih količina ovogodišnjeg uroda.

Proizvođačima je na ruku išla odluka Europske komisije koja je produžila uotrebu Tuberitea, sredstva protiv klijavosti ali samo do sredine iduće godine, kada će proizvođači morati izgraditi posebna skladišta za krumpir te protiv klijavosti koristiti znatno skuplja kemijska sredstva.

Prema podacima TISUP-a ( Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi)  cijene krumpira u prvom tjednu studenoga u Hrvatskoj su u trgovinama bile na prosječnoj razini od 4,69 kuna za kilogram, što je više nego u istom tjednu prošle godine kada je cijena bila 4,57 kuna. Na veletržnicama su cijene kilograma krumpira bile 2,31 kunu za kilogram u prvom tjednu studenoga, što je niža cijena nego prošle godine kada je kilogram bio 3,02 kune.

krumpir77-880x495

Proizvodnja krumpira proteklih se godina u Hrvatskoj odvijala na maksimalnih 10.310 hektara, koliko je bilo zasijano tijekom 2014., dok je prošle godine bio posađen na 9.387 hektara. Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira (rani, kasni i sjemenski) iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85 posto. U robnoj razmjeni Hrvatska kod krumpira ostvaruje deficit koji je u prva tri mjeseca iznosio 7,54 milijuna eura, dok je za cijelu 2019. godinu bio čak 13,5 milijuna eura.

Da bi se proizvodnja krumpira u Hrvatskoj stabilizirala potrebno je prije svega doći do okrupnjavanja proizvodnih površina, dok bi krumpir trebao dobiti status zasebne kulture ili povrća kako bi se stvorila mogućnost otvaranja natječaja za EU fondove (ili povećanje potpora) za nabavu nove mehanizacije, izgradnju suvremenih skladišta. Uz odabir adekvatnih sorti koje traži moderna trgovina, odnosno potrošači, prave konkurentnosti neće biti bez povećanja prinosa po hektaru. Preduvjet financijske uspješnosti je prinos krumpira od 35 t/ha koji se može postići uz suvremenu tehnologiju proizvodnje.

  – Trenutno je hitno potrebno pomoći proizvođačima s dodatnim potporama, ali i otkupljivačima koji bi preuzeli tržišne viškove, osigurali plaćanje cijene koja bi proizvođačima omogućila da prežive ovu tešku proizvodnu godinu-zaključak je to sveobuhvatne analize proizvodnje i prodaje krumpira u Hrvatskoj.  

Sadašnja tržišna situacija  djeluje  izrazito destimulativno na buduću proizvodnju. Ovo je iznimna tržišna situacija koju je moguće riješiti kroz dogovor institucija s proizvođačima i otkupljivačima, a procjene su da brojne EU zemlje svojim proizvođačima i otkupljivačima obilno pomažu s tzv. „skrivenim potporama“, koje im osiguravaju da spase svoju proizvodnju i tržišne viškove plasiraju u Hrvatsku gdje domaći proizvođači zbog nemogućnosti prodaje vlastitog krumpira propadaju.

 Stanislav SOLDO/SD

 

Share.

About Author

Comments are closed.