Dalmatinci, sadite kukuruz!

0

Kukuruz je žitarica budućnosti. S obzirom na njegovu višestruku iskoristivost bilo kao stočna hrana ili sirovina u proizvodnji bioetanola i proizvodnji električne energije narednih godina očekuju se značajan porast potražnje za kukuruzom na poljoprivrednom tržištu Europske unije. Unatoč tome, na području Dalmacije nitko od poljoprivrednika ne sije niti planira sijati ovu žitaricu. Na zapuštenim kraškim poljima, kukuruz bi itekako dobro mogao uspijevati, istina prinosi bi bili manji u usporedbi sa slavonskom ravnicom ali opet dovoljni da proizvođači ostvare prihod. Prvotno je kukuruz bio namijenjen isključivo za ishranu stoke no to se sada promijenilo pa je tako kukuruz polazna sirovina za proizvodnju etanola a u posljednje vrijeme se koristi i kao bioenergent za proizvodnju električne energije u energanama.

U Hrvatskoj je u ovoj godini proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza, što je jedan posto više nego u 2019. godini, kada je proizvedeno 2,29 milijuna tona. Kukuruz je ove godine zasijan na 258.000 ha, a ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi devet tona, što je isti prinos kao i prošle godine. Ovogodišnji urod rekordan je u zadnjih deset godina a prvi rezultati berbe kukuruza na istoku Hrvatske pokazuju vrlo nisku vlagu zrna, što znači da je kukuruz zreo i da neće morati na dosušivanje. Prinosi su nešto manji od onih ostvarenih u najboljim godinama, no dohodak proizvođača ne bi trebao biti umanjen jer proizvođačima ide u prilog da ne moraju platiti sušenje, pokazuje analiza stručnjaka Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Zemljišni i klimatski uvjeti za proizvodnju kukuruza u Hrvatskoj izuzetno su dobri, među najboljima u Europi pa i šire. Tu prednost trebalo bi iskoristiti i postaviti kukuruz na ono mjesto u Hrvatskoj koje zaslužuje. Za obnovu i razvitak stočarske proizvodnje u Hrvatskoj kukuruz je nezamjenjiv kao osnova stočne hrane, a bez povećanja površina i proizvodnje neće biti moguće obnoviti ni stočarstvo. Kukuruz bi trebao biti osnova ratarske, stočarske pa i cijele poljoprivredne proizvodnje, a isto tako mogao bi biti i oslonac mnogih industrijskih proizvodnji. Industrije etanola, škroba, alkoholnih i bezalkoholnih pića mogle bi otvoriti mnoga radna mjesta. Da bi se te industrije razvijale, potrebna je neprekidna opskrba velikih količina sirovine – zrna kukuruza.

kukuruz 1

Kada je u pitanju kukuruz, Hrvatska je dvostruko samodostatna. Međutim, iako proizvodimo dva puta više nego što su nam potrebe, znatan dio sirovine odlazi u izvoz, najvećim dijelom u Italiju i Austriju, što nije dobro za domaću poljoprivredu jer se izvozi jeftina sirovina na kojoj drugi zarađuju dok su kod nas prerađivački kapaciteti mahom zatvoreni, uništeni, kao i stočarski sektor koji je u padu već dugi niz godina unatoč mjerama koje se poduzimaju za revitalizaciju stočarstva. Primjetno je da su posljednjih godina hrvatski ratari započeli mijenjati trendove u proizvodnji odnosno okreću se kvalitetnijim sortama i većoj uporabi znanja u proizvodnji što u konačnici rezultira stabilnošću ove proizvodnje i pokazuje dugoročne perspektive.

Izvoz kukuruza iz Hrvatske doživio je veliki rast. Podaci pokazuju da smo primjerice u 2016. godini izvezli količinu od 476.951 tone u vrijednosti od nešto više od 82 milijuna eura, dok je prošle godine na vanjska tržišta otišlo 872.853 tone u vrijednosti od 140,2 milijuna eura. U prvoj polovici ove godine izvezeno je 534.295 tona vrijednih 94 milijuna eura. Tijekom prošle godine čak 513.000 tona izvezeno je u Italiju, a 209.000 tona u Austriju.

Uvoz je u prošloj godini iznosio tek 42.089 tona vrijednih 37,4 milijuna eura, što pokazuje da se u ovoj proizvodnji ostvaruje veliki suficit u vanjskoj trgovini. Najviše se merkantilnog kukuruza uvezlo iz Mađarske, Srbije i BiH dok se sjemenskog kukuruza najviše uvozilo iz Mađarske, Francuske i Austrije.

Gotovo dvije trećine EU žitarica koristi se za hranu za životinje, oko jedne trećine za ljudsku potrošnju, a samo tri posto koristi se za biogoriva. Očekuje se da će potražnja za žitaricama rasti oko 10 posto do 2030. godine. Uvjetovano je porastom potrošnje naročito kukuruza zbog industrijske potrošnje i stočne hrane, glukoze i bioetanola.

U Hrvatskoj bi se zbog toga trebale povećati zasijane površine pod kukuruzom, te razbiti prisutni stereotipi da je kukuruz kultura Slavonije, koja tamo jedino uspijeva i daje prinose. Konavsko, Sinjsko, Imotsko, Drniško i druga kraška polja koja su uglavnom zapuštena idealna su za sadnju kukuruza.

Dolina Neretve s obzirom na brojne neiskorištene poljoprivredne površine može dati itekako velike prinose kukuruza.

S obzirom na povećanu potražnju za kukuruzom kao sirovinom realno je očekivati daljnji rast cijena pa bi se tako za kilogram kukuruza moglo dobiti i do dvije kune, što je iznimno dobra cijena u usporedbi sa otkupnim cijenama voća i povrća.

– Hrvatska ima idealne uvijete za proizvodnju kukuruza. U Americi se od kukuruza radio bioetanol a kod na simamo najave da bi se proizvodnja bioetanola mogla pokrenuti z rafineriji Sisak-ističe Ivica Šarec predsjednik proizvođačke organizacije Posavina-Moslavina, koja okuplja proizvođače žitarica.

Kukuruz je jedna od rijetkih žitarica koja je potpuno iskoristiva. Za proizvodnju električne energije u bioenerganama se koristi stabljika, list i zrno kukuruza-pojašnjava Šarec naglašavajući da je stoga proizvodnja kukuruza itekako isplativa.

Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija

Share.

About Author

Comments are closed.