Dalmacija na udaru ilegalnih nametnika

0

Brojne invazivne biljne i životinjske vrste udomaćile su se u Dalmaciji. Američki cvrčak, palmina pipa, šimširov moljac, pajasen, narančin moljac – zajedničko ovim pošastima je da su ilegalno ili poluilegano u međunarodnoj trgovini sadnicama dospjeli u Hrvatsku. Pajasen (čemerika-smrdljika) tolikom brzinom se širi da mijenjaju i vizuru dalmatinskog krajobraza, američki cvrčak napada vinovu lozu, narančin moljac nasade agruma.

Palmina pipa poharala je gotovo sve palme u dalmatinskom priobalju. Štetnika koji je ilegalno došao iz egzotičnih krajeva Azije teško ćemo se riješiti. Palme se suše i nestaju sa lica zemlje a sa njima i vizura Dalmacije kakva se može vidjeti samo na starim razglednicama. Šimširov moljac je obrstio i ogolio živice te opustošio topiare od šimšira po botaničkim vrtovima.

Uvezene invazivne vrste postale su posljednjih godina veliki društveni i gospodarski problem u čije su se rješavanje uključili lokalna uprava i Ministarstvo poljoprivrede. Pajasen stvara velike probleme u Dalmaciji pa je stoga, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao nositelj projekta, potpisalo je ugovor s Europskom komisijom za projekt LIFE CONTRA Ailanthus kojim se planira uspostavljanje kontrole nad invazivnom stranom vrstom pajasen (Ailanthus altissima) u mediteranskoj regiji Hrvatske. Uspostavljanje kontrole provodit će se u dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske (šire područje NP Krka i JI dio Pelješca) te u gradovima sa povijesnom jezgrom (Ston, Mali Ston i Dubrovnik).

Ta invazivna vrsta uvezena je u Europu iz Azije u 18. stoljeću kao ukrasna biljka no postala je najinvazivnija vrsta u Europi koja se brzo širi, istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi, te uništava kulturnu baštinu i druge građevine izuzetno jakim sustavom korijena. Stručnjaci biolozi ističu da se pajasen jako brzo širi jer mu iz korijena raste i po nekoliko izbojaka. Jedini način njegova uklanjanja je čupanje sa korijenom jer ne postoje kemijska sredstva kojima bi se učinkovito mogao ukloniti.

p

Drugi, još i veći problem od nekontroliranog širenja stabala pajasena su štete koje uvozni štetnici pričinjavaju u poljoprivredi, amarički cvrčak u vinogradima a narančin trnoviti štitasti moljac u plantažama agruma.

Ipak, čini se da će se ovakve pojave ako ne iskorijeniti onda barem smanjiti Zakon o biljnom zdravstvu, koji se primjenjuje od početka ove godine i koji propisuje nova pravila kod uvoza sadnica u Hrvatsku.

Cvrčak je došao u loznim cjepovima iz Srbije-kazuju nam Pojezerski vinogradari koji su zamjetili cvrčka u svojim vinogradima, ali na svu sreću u malom broju jedinki pa za sada ne pričinjava velike štete.

Podsjetimo,  zakon o biljnom zdravstvu pooštrava uvoz bilja i sadnog materijala, strože fitopatološke i carinske kontrole na granici te u konačnici donosi i obvezu da će prije ulaska na teritorij RH biljni materijal i sadnice morati odležati u karanteni. Za ilegalne uvoznike sadnica i bilja propisane su i novčane kazne pa tako onaj tko se usudi uvesti zaraženi sadni materijal ili ne predoči na granici odgovarajuće podatke o podrijetlu bilja riskira kaznu i do trideset tisuća kuna.  Ipak, takozvani hobisti izuzeti su od oštrih zakonskih rješenja. Naime, i dalje je bez posebne fitopatološke kontrole u Hrvatsku preko granice dopušteno unijeti male količine bilja.

Kako doznajemo fitosanitarnom pregledu ne podliježu male količine bilja i biljnih proizvoda podrijetlom iz europskih zemalja koje se unose za osobne potrebe. Tako bez problema u Hrvatsku se može unijeti svježe voće i povrće (isključujući krumpir) ukupne težine do 5 kg, jedan buket ili vijenac cvijeća, sjeme cvijeća i povrća u izvornom pakiranju, ukupne težine do 100 grama, koje nije namijenjeno prodaji te  do pet pakiranja lukovica i gomolja ukrasnog bilja te jedno božićna drvca bez korijena, što je također važno znati pred nadolazeće blagdane. Dopušteno je unijeti i tri lončanice sobnog bilja i deset ukrasnih grmova. Bonsai nije dopušten a svatko tko ga pokuša „prošvercati“ mimo fitopatološke kontrole riskira kaznu. Zabranjeno je unositi krumpir, koji je označen kao veliki prijenosnih zaraznih bolesti i štetnika biljaka.

Zlatna žutica

Pošast zlatna žutica napala je vinograde na sjeveru Hrvatske. Riječ je o bolesti koju širi „uvozni“ insekt američki cvrčak a jedini lijek je zaražene vinograde iskrčiti i spaliti. Trs zaražen zlatnom žuticom se lagano suši, lišće se kovrča i žuti, grozdovi nemaju roda. Ako se ne suzbije na vrijeme zlatna žutica mogla bi uništiti domaće vinograde slično kako je to bilo nakon napada filoksere koncem devetnaestog stoljeća.

Narančin moljac

Uvezen je iz Italije u zaraženom sadnom materijalu. Osim agruma napada i vinograde te plantaže, jabuka, višanja i trešanja. Za sada je primjećen na jugu Dubrovačko-neretvanske županije i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Moljac na listovima zaražene biljke izlučuje mednu rosu ( medič) na koji se lijepe gljive čađavice koje utječu na razvoj ploda, primjerice mandarina ili limuna koji su prekriveni crnim prahom kao da su uvaljale u čađu. Moljac se lovi na ljepljive lovke i do sada u Hrvatskoj nije detektirano niti jedno kemijsko zaštitno sredstvo protiv njega.

Stanislav SOLDO

Share.

About Author

Comments are closed.