Pročitajte koji bi potres u našoj županiji srušio 6 221 objekt i koliko bi osoba poginulo

0

U slučaju potresa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji , HGSS, Crveni križ, vatrogasci, civilna zaštita imaju vrlo vosku spremnost djelovanja u spašavanju života i zaštiti imovine građana-zaključak je to studije procjene rizika od velikih nesreća koju je na nedavnoj sjednici neposredno prije katastrofalnog potresa u Sisku i Petrinji usvojila županijska skupština. Ovaj dokument postaje itekako zanimljiv u svjetlu događanja u Sisačko-moslovačkoj županiji koju je pogodio potres VIII-IX stupnjeva MSK.

Procjena je rađena za jačinu potresa od IX. stupnja MSK(Medvedev-Sponheuer-Karnikova ) ljestvice uz napomenu da je potres koji je pogodio područje Stona i Dubrovačkog primorja 1996 godine bio jačine VIII MSK.

U slučaju potresa od IX stupnjeva MSK ljestvice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji došlo bi do potpunog rušenja i totalnog oštećenja kod 6 221 objekta, što bi proizvelo 1,2 milijuna kubika građevinskog materijala kojega bi trebalo odvoziti 650 kamiona.   U takvim okolnostima za spašavanje iz ruševina treblo bi 5 390 spaslaca koje bi radeći u tri smjene unesrećene spašavali dva dana.  Takav potres bi Dubrovačko-neretvansku županiju koštao 765 milijuna kuna.

Prema izvršenim izračunima na području Dubrovačko-neretvanske županije kod potresa od IX stupnjeva MSK,  bilo bi  783 poginule osobe,  5261 ranjena osoba te preko 10 tisuća evakuiranih, zbrinutih, sklonjenih građana.

U slučaju nastanka potresa od IX stupnjeva MSK (događaj s najgorim mogućim posljedicama) moguća su teška oštećenja s rušenjem dijelova zgrada, kuća, dimnjaka, nastanak odrona i pukotina na cestama.

Koje su najrizičnije stambene građevine?

Kako se navodi u procjeni rizika od velikih nesreća na području Dubrovačko-neretvanske županije  u najrizičnije stambene građevine spadaju one koje su izgrađene do 1963. godine odnosno do razornog potresa u Skopju nakon čega se uvode strogi uvjeti u protupotresnom projektiranju. Većim dijelom su to i prostorije jedinica lokalne uprave i samouprave po gradovima te će njihovim oštećenjem doći do bitnog otežavanja funkcioniranja odnosno provođenja zaštite i spašavanja.

potrews ston

Također se predviđa da će većoj ili manjoj mjeri bit će ugroženo cjelokupno stanovništvo županije, a naročito stanovništvo gradova u kojima se nalazi najviše stambenih višekatnih građevina. To su područja s najgušćom naseljenošću na području županije. Najveći broj višekatnih stambenih građevina te objekata poslovnih, školskih, sportskih, bolničkih i drugih u kojima može boraviti veći broj ljudi nalazi se prije svega u gradu Dubrovniku, ali i u Pločama, Metkoviću, Korčuli i Opuzenu.

Navedeni gradovi bi u slučaju jačeg potresa bili izloženi i najvećim rušenjima građevina, a time i najvećim brojem duboko zatrpanih osoba te brojem poginulih, teže i lakše ozlijeđenih. To se posebno odnosi na grad Dubrovnik čija je specifičnost, pored stare tradicionalne gradnje u samoj jezgri koja nije otporna na potres maksimalne jačine od IX° po MSK ljestvici, i velika napučenost domicilnim stanovništvom i turistima tijekom ljetnih mjeseci-stoji među ostalim u procjeni rizika od potresa.

Na području županije evidentirano je prema popisu stanovništva iz 2011. godine 40 668 stambenih jedinica a osim u gradovima velika oštećenja nastala bi i u ruralnim područjima gdje su izgrađene stambene građevine slabijih konstrukcija (drvene međukatne konstrukcije).

Iz preciznih izračuna koji se baziraju na jačini potresa od IX stupnjeva MSK proizlazi da bi na području Dubrovačko-neretvanske županije u najgorem slučaju bilo 5 621 zatrpanih osoba od čega 474 plitko zatrpanih, oko 980 srednje zatrpanih te oko 4 167 duboko zatrpanih osoba. Ranjeno bi bilo oko 5 261, a poginulih oko 783 osobe.

Prema seizmološkoj karti, Dubrovačko-neretvanske županije za povratni period od 500 godina nalazi se u VIII – IX stupnjeva seizmičkoj zoni prema MSK ljestvici . U građevinskom dijelu to bi moglo prouzročiti umjerena i teža oštećenja na većini građevina na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Zona IX stupnjeva MSK ljestvice zahvaća područje Konavala, Župe dubrovačke i šire područje Dubrovnika dok zona VIII stupnjeva MSK ljestvice zahvaća brojne lokalitete Pelješca, otoka Mljeta,Korčule i Lastova, doline rijeke Neretve i Dubrovačkog primorja, stoji među ostalim u dokumentu o procjeni rizika od velikih nesreća na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Koliko je bilo potresa od 1879. do 2003. godine?

Na području Dubrovačko-neretvanske županije u razdoblju od 1879. do 2003. godine zabilježen je 291 potres intenziteta V stupnjeva MSK ljestvice, 75 potresa VI stupnjava MSK ljestvice 8 potresa VII stupnjeva 1 potres intenziteta VIII MSK ljestvice na području Stona.

U Metkoviću i Pločama najsnažniji potresi iznosili su VI stupnjeva MKS. U Metkoviću ih je bilo dvanaest a u Pločama osam dok je ovo područje pogodilo i tridesetak potresa jačine V stupnjeva u razdoblju od 1879. do 2003. Godine.

 

Share.

About Author

Comments are closed.