Veliki farmeri mogli bi „progutati“ male

0

Zakon o poljoprivrednom zemljištu apsolutni je rekorder među propisima koji se svako malo mijenjaju. E-savjetovanje o izmjenama i dopunama ovog Zakona nedavno je završilo no čini se da svaka nova promjena dodatno komplicira stanje na terenu, što nikako nije dobro za intenzivan razvoj poljoprivredne proizvodnje kakvu Hrvatska godinama priželjkuje, piše Slobodna Dalmacija
Nova pravila zakupa ukinula su maksimalnu površinu koja se na 25 godina daje pojedincu, do sada je to bilo 100 hektara, pa hipotetski gledano jedan “veliki“ igrač može dobiti čitava polja. Istina, gradovima i općinama ostavljeno je na volju da ako žele limitiraju maksimalne površine za zakup što ostavlja veliku mogućnost za manipulacije pa u konačnici i moguću korupciju, jer se jedinicama lokalne uprave daju prevelike ovlasti po ovim pitanjima. Osim toga, veliko je pitanje jesu li službe po gradovima i općine uopće sposobne odraditi takav zahtjevan posao-piše Slobodna Dalmacija.

Krški pašnjaci

Od novih pravila oko državnog poljoprivrednog zemljišta strepe i ratari i stočari. Ratari se pribojavaju da će njihovim parcelama zagospodariti neki drugi ljudi pa u konačnici i špekulanti, koji će se na natječaje za zakup javljati u ime „velikih“ igrača, možda i stranaca. A stočari muku muče s državnom birokracijom koja je krške pašnjake na kojima raste makija i nisko raslinje proglasila šumom što za izravnu posljedicu ima zabranu ispaše stoke na njima.
kako piše Slobodna Dalmacija, iz udruge “Hrvatski krški pašnjaci” poručuju da bi državnim poljoprivrednim zemljištem trebala gospodariti “Agencija za državno zemljište” (kao i u svim drugim državama), a ne jedinice lokalne samouprave. Na ovakav način daje se načelnicima neograničene ovlasti i mnogi poljoprivrednici će ovisiti o dobroj volji načelnika općine.
– Kao i do sada lokalna vlast će na ovakav način kupovati glasove na izborima. Njima je glavni cilj politika i opstanak na vlasti, a ne razvijanje poljoprivredne proizvodnje – rezolutan je Ivan Tešija, predsjednik udruge “Hrvatski krški pašnjaci“.
On naglašava da ova nova pravila kroz izmijene Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu nikako ne idu na ruku malim poljoprivrednicima i stočarima, već velikim domaćim i stranim tvrtkama koje žele zagospodariti poljoprivrednim površinama.
– Mi smo sada došli u situaciju da ljudi žele raditi, a država im ne da, dok istovremeno uvoz cvjeta – rezolutan je Tešija koji posebno naglašava da su pašnjaci izdvojeni u šumsku gospodarsku osnovu odnosno da su proglašeni šumskim zemljištem te se neće više davati u zakup niti će se na njima moći napasati stoka.
– A tu šume nema niti će je ikada biti – ogorčen je Tešija na državnu birokraciju. Prema dostupnim podacima, poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države je ukupno nešto više od 460 tisuća hektara (od čega je u dolini Neretve oko 2200 hektara). Do sada je bilo dosta problema prilikom zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta. Kao primjer lošega gospodarenja državnim parcelama navodi se slučaj u Metkoviću kada je pojedinac dobio više od 40 hektara da na njima podiže stakleničku proizvodnju. Premda takav program nije realan niti provediv, zakupoprimac ne snosi nikakve posljedice. Dapače, zemljište je davao u podkazup trećim osobama, što je sada novim zakonom izričito zabranjeno.

b
Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali drže da bi trebalo u budućnosti zaštititi postojeće zakupoprimce državnih parcela, koji su uredno podmirivali svoje obveze prema državi i lokalnoj upravi. Tako bi se smanjila mogućnost da njihove parcele, posebno plantaže mandarina, koje su zadnjih dvadesetak godina podizali dobiju neki drugi ljudi koji bi u konačnici po sustavu bodovanja dobili više bodova pa tako i prednost kod zakupa.

Višegodišnji nasadi

U tom smjeru ide i inicijativa gradonačelnika Opuzena Ivana Matage, koji traži da se prilikom bodovanja dosadašnjim zakupoprimcima plantaža mandarina, a kojih je više od 600 na području grada Opuzena u startu dodijeli 30 bodova od maksimalnih 100 koliko je utvrđena bodova lista.
S obzirom na to da su prvi ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta na području Opuzena sklopljeni devedesetih godina prošlog stoljeća, i da se radi o višegodišnjim nasadima, koji su od tada u posjedu istih zakupoprimaca, smatramo da bi se zaštita istih postigla ovakvim bodovanjem, ističe Mataga.
– Zaštitom postojećih zakupoprimaca, koji uredno ispunjavaju sve ugovorne obveze, omogućuje se stabilan razvoj poljoprivrednih gospodarstva i omogućuje dugoročni gospodarski razvoj baziran na uzgoju višegodišnjih kultura – pojašnjava Mataga.
Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali ističu da je kompletna kombinacija kriterija i bodova kroz nova pravila zapravo ciljano prilagođena „velikim“ poljoprivrednim kompanijama, a nikako malim poljoprivrednicima, kojima je to osnovni ili dodatni izvor prihoda. Za razliku od njih velike kompanije, posebno u Slavoniji su najveći proizvođači žitarica, uljarica, mesa, mlijeka i to prije svega zahvaljujući ogromnim količina državnoga poljoprivrednog zemljišta, koje su dobili u koncesije, kao i velikim površinama koje rade na famozne ugovore o privremenom korištenju. Mnoge jedinice lokalne uprave zbog utjecaja lokalnih političara i lokalnih moćnika nikada nisu provodili natječaje za podjelu zemlje pa je tako i donošenje novih pravila za zakup državnog zemljišta samo pokušaj održavanja postojećeg stanja na terenu. Ako ostanu ovakvi bodovi, jedini način da se spase seljaci je da gradovi i općine odrede male površine za zakup (do najviše dva hektara), ali to je u suprotnosti s agrarnom politikom EU-a, koja teži ka okrupnjavanju, a ne usitnjavanju posjeda, piše Slobodna Dalmacija.

Stanislav SOLDO/Slobodna Dalmacija

 

Share.

About Author

Comments are closed.