NASLOVNICA           ROGOTIN           PLOČE           METKOVIĆ          KOMENTARI          INFORMACIJE             KONTAKT            LINKOVI           ARHIVA

UKINUT FOND ZA PRIVATIZACIJU OSTALE DVOJBE, AUDI UPRAVLJA DRŽAVNOM IMOVINOM U PLOČAMA

Od počeka siječnja ove godine državnom imovinom u Pločama gospodari AUDI, Agencija za upravljanje državnom imovinom. Rezultat je to novoga Zakona o upravljanju državnom imovinom, kojega je u prosincu prošle godine usvojio Hrvatski sabor. Donošenje ovog Zakona s dosta značajnim promjenama i posljedicama posebice po imovinu i obveze nekih građana a i gradova poput Ploča  prošlo je dosta nezapaženo, osim u manjem dijelu stručne javnosti.

Najefektnije odredbe  ovog Zakona su ukidanje Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakona o privatizaciji te Zakona i samog Fonda za privatizaciju. Od 1. travnja ove godine (sam datum ima simbolično značenje) poslove Fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom preuzima AUDI. Zakon je odredio da je imovina u obliku dionica i poslovnih udjela ( ovisno o tome radi li se o dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću ) u trgovačkim društvima, te u obliku poslovnih prostora i stanova, koja u cijelosti nije procijenjena, u vlasništvu Republike Hrvatske a imovina u obliku pokretnina i potraživanja u vlasništvu Agencije za upravljanje državnom imovinom.

To znači da stanovi u Pločama, koji nisu otkupljeni, pa je Grad zaključio ugovore o najmu ili se vode sudski sporovi radi iseljenja, nisu više u nadležnosti Grada Ploča nego RH. U proteklome periodu Grad je vodio i još uvijek vodi više dugogodišnjih sudskih sporova radi iseljenja bespravno useljenih stanara, a sada gubi pravo na aktivnu legitimaciju. Troškovi sudskih sporova, vrijeme i trud punomoćnika Grada nisu  regulirani ovim Zakonom. I sami stanari nalaze se u neizvjesnoj poziciji, jer ne znaju kako će država nastupiti prema njima.  Ono što bi moglo postati sporno je način na koji je riješena pravna praznina i to nakon 20 godina u odnosu na neodređenost vlasnika stanova koji su izuzeti iz pretvorbe od strane tadašnjih poduzeća, posebice Azbesta, Interšpeda, Brodometala, Pneumatika i drugih, a koji nisu prodani po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo pa su ti stanovi predani na gospodarenje Fondovima u stambeno-komunalnom gospodarstvu. Radilo se o pravu svakog društvenog poduzeća da samostalno donese odluku o tome hoće li izuzeti stanove iz pretvorbe koji su činili dio društvenog kapitala poduzeća i na taj način smanjiti društveni kapital prije pretvorbe. Društvena poduzeća iz Ploča ovu su mogućnost u pravilu masovno koristila. Fondovi su bili pravne osobe u vlasništvu gradova i općina koji su imali sva prava davatelja stanova na korištenje osim što ih nisu smjeli otuđiti. Nakon ukidanja Fondova silom zakona i to 1997. godine, Uredbom o prestanku rada Fondova u stambenom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave postale su pravni sljednici tih istih Fondova. Zakon polazi od toga da su ti stanovi sve do donošenja Zakona o upravljanju državnom imovinom bili u pravnom statusu društvenog vlasništva iako je još Ustav iz 1990. proklamirao samo jednu vrstu vlasništva i u biti ukinuo društveno vlasništvo.

Kako se moralo živjeti i rješavati pretvorbu iz društvenog nevlasništva u privatno vlasništvo građana, općina, gradova i svih pravnih subjekata koji su bar po zakonu i Ustavu ravnopravni u pravnom prometu dolazilo je i do pravnog prometa u odnosu na takve stanove. Sada po odredbama ovoga novog Zakona Republika Hrvatska može tražiti da se realizira njeno pravo vlasništva stvarnopravnim zahtjevom utvrđenja prava vlasništva i predaje stana u posjed a ako je građanin bio savjestan odnosno ako su gradovi i općine bili upisani u zemljišne knjige kao vlasnici, Republika Hrvatska ima pravo postaviti obveznopravni zahtjev prema gradu ili općini što znači da oni moraju nadoknaditi tržišnu vrijednost stana RH. Ne može se izbjeći komentar sadržaja ovog zakona i to onog njegovog dijela koji u stvari vrijedi retroaktivno jer prouzrokuje  posljedice i to vrlo značajne za one pravne poslove koji su zaključeni prije više godina. Ostaje za vidjeti kakve će biti reakcije gradova i općina te građana kada se suoče s odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom.

Tekst i slika: Ante Šunjić