Vjerujem da mnoge zanima što je Dubrovačko-neretvanska županija radila u posljednjih osam mjeseci i što namjerava raditi dalje.

Krenimo redom. Priveli smo kraju donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, odredili lokaciju za Županijski centar za upravljanje otpadom za koji je u izradi studija procjene utjecaja na okoliš. Na inicijativu župana Nikole Dobroslavića, za godinu koja je započela dogovorene su dodatne subvencije tour-operaterima s Vladom RH, odnosno Ministarstvom turizma, što bi trebalo dati malo vjetra u leđa turizmu naše županije koja je u naravi avio destinacija. Prometna izoliranost veliki je problem Dubrovačko-neretvanske županije i najveći razlog nedovoljne popunjenosti prekrasnih obnovljenih hotela na Dubrovačkoj rivijeri. Iako, ima još nešto. Jeste li razmišljali o tome kako sve veći broj stranaca koji kupuje nekretnine u našem primorju istovremeno je i sve manji broj stranaca u nedavno obnovljenim hotelima? A dalje to znači i sve manji broj njihovih prijatelja i poznanika koji više ne ljetuju, kao nekad, u tim hotelima, već kod svojih prijatelja koji su kupili kuće i stanove na našoj obali. Istovremeno, to je i sve manji broj dostupnih nekretnina za mlade parove koji bi se vratili na jug i uljepšali nam demografsku sliku. Ah, ta liberalizacija tržišta kapitala...riskiram da me ocjene nazadnom.

Započeli smo s razvojem strategijskih dokumenata – ažuriranje ROP-a (tj. županijske razvojne strategije) i pisanje projektnog zadatka za Glavni plan turizma (popularno „master plan“). Ono što me posebno veseli je činjenica da smo značajno povećali fond za stipendiranje darovitih učenika i studenata uz razradu kriterija koja je naišla na jednoglasnu potporu i svih oporbenih vijećnika u Županijskoj skupštini, te u proračun „uveli“ po prvi put stipendiranje učenika i studenata u deficitarnim zanimanjima i potpore za doktorske studije. Naravno, uz uvjet, da budući stipendisti u deficitarnim strukama i doktoranti nakon završetka studija s radom započnu na području ove županije. Upravo briga o obrazovanju, doduše onom osnovnoškolskom i srednjoškolskom, te zdravstvo i socijalna skrb specifična su upravna područja u nadležnosti županije, a ne državnih upravnih tijela (ministarstava) niti lokalnih upravnih tijela (gradske uprave). Kad smo kod zdravstva, dočekali su nas veliki dugovi u nekim domovima zdravlja i u Općoj bolnici Dubrovnik (sve pohvale pločanskom Domu zdravlja koji je financijski uzor). To je problem koji se ne može tek tako riješiti. Naime, u dijelu koji se odnosi na nerentabilnost rodilišta i odjel za dijalizu, dugovi se nisu mogli izbjeći. U dijelu koji se ne odnosi na navedene djelatnosti, dugovi se mogu pripisati neracionalnom upravljanju (kao i neobavljanju funkcije nadzora od strane vlasnika, tj. županije). Taj drugi, subjektivno izazvan dio duga, otprilike 30-40% ukupnih dugova domova zdravlja, namjeravamo riješiti na dva načina: (1) putem decentraliziranih sredstava (što znači da će u pojedinim zdravstvenim ustanovama biti malo manje sredstava za tekuće i investicijsko održavanje), i (2) čini se vjerojatnim, putem zajma. Drugog načina nema. A sad slijedi financijska stega uz dosljedno nadziranje od strane vlasnika, uključujući i planirani proces objedinjavanja javne nabave.

MALO I SREDNJE GOSPODARSTVO – (NE)SUĐENI POKRETAČ RAZVOJA ŽUPANIJE

Posljednjih desetak godina Dubrovačko-neretvanska županija je u suradnji s nadležnim ministarstvima provodila programe kreditiranja, subvencioniranja ili jamčenja za male i srednje poduzetnike. Bilo bi grijeh reći da su svi ti programi bili neuspješni. Ono što zamjeram prošloj vlasti je nedovoljno informiranje obrtnika i poduzetnika na cijelom području županije o jamstveno-kreditnim shemama koje su se nudile i provodile na užem području (o tome smo pisali još dok smo bili u opoziciji). Mislim da je danas ta komunikacija značajno unaprjeđena, o čemu svjedoči gradski portal, ali i kontinuirano obavješćivanje i nuđenje pomoći svim jedinicama lokalne samouprave i zainteresiranim osobama od strane regionalne razvojne agencije i upravnog odjela za poduzetništvo, more i turizam. Svejedno, tu će  biti malo promjena. U ovoj godini programima preuzetim od strane ministarstava dodat će se malo osobnog pečata Dubrovačko-neretvanske županije, te naše ljepotice bez miraza. Znači, poticat će se turizam s maštom, poljoprivreda orijentirana na unaprjeđenje osnovnog proizvoda i obrt i malo poduzetništvo koji, uz trgovinu, sadrži i tržišno utemeljenu proizvodnju. Neće biti odobrenih višemilijunskih kredita kroz redovne programe, jer takvi ogromni krediti po definiciji nisu namijenjeni razvoju malog i srednjeg poduzetništva. I, jer se u pravilu u slučajevima odobravanja sedmeroznamenkastih kreditnih iznosa u prethodnim mandatima županijske vlasti radilo o kreditima koji su ostali nevraćeni.

A sad dolazimo na onaj meni najdraži dio – regionalna razvojna agencija DUNEA i EU fondovi. DUNEA nas je dočekala u prilično čudnom stanju, no o tome ne bih puno pisala. Mislim da smo to stanje konsolidirali i danas od obrazovanih ljudi koji u agenciji, rekla bih, sad zadovoljno rade, stvaramo polugu za učinkovitu realizaciju zacrtanih ciljeva. Na prvom pozivu za prijavu projekata koji će se financirati iz II. komponente IPA-e, prijavili smo velik broj projekata. Tu su i Županijski centar za gospodarenje otpadom, unaprjeđenje vatrogasne zaštite u dolini Neretve, ali i obnova i stvaranje Doma kulture (Časnički dom) u Pločama, koji je dobio status jednoga od prioritetnih projekata Dubrovačko-neretvanske županije na nacionalnoj razini.  Rezultati natječaja trebali bi biti objavljeni u travnju ove godine, a mi se sad spremamo za drugi poziv predviđen za kraj ljeta ili početak jeseni. U tijeku su natječaji za projekte prihvatljive u okviru IV. i V. komponente IPA-e: ljudski potencijali i IPARD-ulaganja u poljoprivredni sektor. Sa školama smo intenzivirali suradnju u pogledu prijavljivanja projektnih ideja; veseli prijavljivanje pločanske srednje škole i Srednje poljoprivredne škole u Opuzenu na natječaje s nekoliko projekata (usput, u našu školu kao i školu „Ivo Dugandžić-Mišić“ u Kominu krajem prošle godine dodatno je od strane županije uloženo 215 tisuća kuna).

A IPARD je poseban problem, iako bi trebao biti posebna prilika. Prije mjesec dana završili smo bazu potencijalnih korisnika IPARD programa. Prihvatljivih potencijalnih aplikanata je malen broj, a ni interes nije baš osobit. U IPARD-u se mogu dobiti značajna sredstva namijenjena ulaganju u osnovna i obrtna sredstva, kao i boljem trženju poljoprivrednih proizvoda, ukoliko se prihvate određeni standardi i ukoliko shvatimo da poljoprivreda ne može biti pretežno socijalna, već razvojna kategorija. Ukoliko ne shvatimo, za par godina naši poljoprivrednici suočit će se s progresijom postojećih, ali i s novim problemima. Zadrugarstvo, udruživanje i okrupnjavanje posjeda prvi su koraci ka svladavanju prepreka, a regionalna razvojna agencija i upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj u suradnji s mrežom savjetodavnih službi pri gradovima i općinama mogu pomoći svima onima koji žele da ovaj fond bude stvarna pomoć, a ne imaginarna financijska sredstva namijenjena tamo nekim drugima a ne nama.

Što bih Vam još mogla reći? Nešto o unaprjeđenju zdravstvenih usluga, podršci kod ostvarivanja infrastrukturnih projekata ili financijskoj podršci koju dajemo projektima obnove i izgradnje kulturnih objekata na našem području? Ili udrugama? Ostavimo to za sljedeći put jer će tada biti sve to vidljivo.