|
Cijenjene Neretvanke i cijenjeni Neretvani i svi prijatelji
Neretve, uredništvo Hrvatskoga neretvanskog zbornika predalo je, 6. veljače
2010. na skupštini Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu,
čitateljstvu u ruke drugi broj Hrvatskoga neretvanskog zbornika.
Nakon što ste mogli cijelu godinu uživati u listanju, čitanju i ukazivanju
drugima na vrijednosti koje vam je ponudio prvi broj, ispunili smo naše
obećanje da ne ćemo zastati i da ćemo se pojaviti do tradicionalne Noći
Neretvana, koja se i ove godine upriličuje u mjesecu veljači, u petak
12. veljače. Nadamo se da će tako biti i sljedećih godišta. I, još k tomu,
vjerujemo da će štivo, koje vam je ponuđeno u ovomu broju Hrvatskoga
neretvanskog zbornika, zaokupiti vašu pozornost kao i pozornost vaših
bližnjih. Znači, da se iskreno nadamo i u vaše zagovaranje njegovih
vrijednosti, premda se još uvijek u njemu ne pojavljuju svi oni za koje
znademo, kao što rekosmo i više puta do sada, da bi se u njemu trebali naći.
Ali, valjda to mora biti tako, jer iako je ovaj broj veći, s više otisnutih
stranica, ipak svi nisu u njega prispjeli ući. Meni je, primjerice,
neizmjerno žao što nije više bilo mogućnosti, niti prostorne a ni vremenske,
da bismo uvrstili tekst književnika Krešimira Šege iz Međugorja, kao i za
još neke priloge poput onoga o hrvatskom slikaru i pedagogu Branimiru Ključi
iz Podgradine-Opuzena. Međutim, sada znademo više o duhovnim mogućnostima
Grada Neretve i novim, ostvarivim brojevima Hrvatskoga neretvanskog
zbornika, kojih uistinu može postojati do u budućnosti nedogled. Zato i svi
vi ubuduće surađujte kao i oni koje ćete nam sami predložiti. I još nešto,
prostor Neretve kako ga mi doživljujemo i zagovaramo, ako li se povedu za
njim, u zajedničkom interesu, gospodarstvenici i političari s jedne i druge
strane granice, mogao bi imati uz Hrvatski neretvanski zbornik i svoj
dnevni list koji bi zagovarao potrebe hrvatskoga puka u prostoru između
Pelješca i Konjica te Ravnoga i Gruda, na neosporno dobro hrvatskih
nacionalnih interesa u Republici Bosni i Hercegovini kao i u Republici
Hrvatskoj. To je prostor Grada Neretve, kojega mi zagovaramo, a o
njemu ste mogli više čitati u prošlom broju HNZ.
Mi sada imamo, svaki od urednika, po trideset i više imena
onih koji će se naći u idućim brojevima Hrvatskoga neretvanskog zbornika.
Među njima su agronomi i arhitekti, ekonomisti, vojnici, liječnici,
arheolozi, glazbenici, književnici, slikari i kipari, gastronomi i enolozi,
pa svećenici... Neretvani. A gdje su tek njihovi prijatelji koji su i
prijatelji Neretve. Nadamo se da će se sve više uključivati naši mladi
autori, kojih sigurno ima u Neretvi, kao i na drugim stranama, u koje su
njihovi očevi odselili ne zaboravljajući Neretvu i prenoseći je na svoje
potomke. Priznat ćete, radi se o znatnu broju duhovno sposobnih poslenika
koji su spremni, svatko na svom području, stvarati i prinositi zajedničkom
dobru naše Neretve. I to ne iskoristi, mogu samo onakvi slijepci čije je
vrijeme zauvijek prošlo još 1990. Kroz naš Grad Neretvu teče Neretva
i Radoboja, Trebižat i Trebišnica i Bregava, kao i Norin, Mala i Crna rika,
Prunjak i Crepina... a na nama je da ih ne pustimo da samo teku u hrvatski
Jadran, već da na njihovim obalama buja osmišljen rad i život, kojemu će ove
vode biti sastavnicom i koje će plemeniti njihov smisao. Stoga i vi dragi
Neretvani i drage Neretvanke – surađujte i promičite vrijednosti koje
promiče Hrvatski neretvanski zbornik - jer time promičete svijest o
vjekovnom i vječnom hrvatstvu Neretve!
Glavni urednik HNZ
Stjepan Šešelj, Zagreb |
