POZIVNICA
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije
u suradnji sa
Srednjom školom Metković
Poziva Vas na
Obilježavanje međunarodnog dana vlažnih staništa
„Vlažna staništa za našu budućnost: Živjeti održivo.“
koji će se održati u Gradskom kulturnom središtu, Stjepana Radića 1
u Metkoviću
u utorak 02. veljače 2016. godine s početkom u 09:30 sati
Radionica pod ovogodišnjim sloganom „Vlažna staništa za našu budućnost: Živjeti održivo.“ organizira se povodom obilježavanja Međunarodnog dana vlažnih staništa u okviru Ramsarske konvencije. Radionica je namijenjena učenicima i nastavnom osoblju srednjih škola. Svrha radionice je edukacija sudionika o važnosti zaštite i očuvanja vlažnih staništa.
Javna ustanova za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima na
području Dubrovačko-neretvanske županije
O Ramsarskoj konvenciji i obilježavanju Svjetskog dana vlažnih staništa:
Svake se godine 2. veljače obilježava kao Svjetski dan vlažnih staništa, čime se podsjeća na datum potpisivanja Ramsarske konvencije.
Ramsarska konvencija je međunarodni sporazum o zaštiti vlažnih staništa, potpisana u iranskom gradu Ramsaru 02. veljače 1971. godine.
Ramsarska koncencija je sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom odnosno održivom iskorištavanju močvarnih staništa. Konvencija obvezuje svaku stranku na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju, kao i na posebne obveze vezane uz močvarna staništa od međunarodne važnosti koja se upisuju u tzv. Ramsarski popis.
Močvarna staništa definirana su kao “područja močvara, bara, tresetišta ili voda, bilo prirodna ili umjetna, stalna ili privremena, sa vodom stajaćicom ili tekućicom, boćatom ili slanom, uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne prelazi 6 metara.” Poseban je naglasak na zaštiti voda, kao glavnog ekološkog čimbenika koji uvjetuje nastanak i opstanak močvarnih staništa.
U Hrvatskoj je na Ramsarski popis uvršteno ukupno 5 područja: Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje, ribnjaci Crna Mlaka, Vransko jezero i donji tok Delte Neretve.
Delta rijeke Neretve uvrštena je na Ramsarski popis 18. siječnja 1993. godine u površini od 12,742 ha.
Delta rijeke Neretve predstavlja ostatke rijetkih rijetkih reliktnih sredozemnih močvara sa očuvanim obalnim lagunama. Jedina je prava delta u Hrvatskoj koja je u dobrom dijelu sa svim svojim obilježjima vlažnog i močvarnog područja još uvijek očuvana. Iako je veći dio nekad nepreglednih močvarnih prostora danas izmijenjen, ovdje su još uvijek očuvane velike površine močvarnih staništa, a posebno su značajni prostrani trščaci, koji su najveći i vrstama najbogatiji u cijelom sredozemnom dijelu Hrvatske.
Područje je izričito važno u ornitološkom pogledu, zabilježeno je 310 vrsta ptica, stanarica i onih u selidbi i zimovanju. Područje je važno i u ihtiološkom pogledu i jedinstveno je po tradicionalnom načinu obrade zemlje – jendečenju.
Temeljem Zakona o zaštiti prirode u području delte rijeke Neretve zaštićeno je ukupno šest zaštićenih područja od čega ukupno četiri u kategoriji posebni rezervati: Orepak, Prud, Pod Gredom, Delta Neretve – jugoistočni dio te dva područja u kategoriji značajni krajobraz Modro oko i jezero Desne i Predolac-Šibenica