Kooperantske tvrtke započele su ispitivanje podmorja u Neretvanskom kanalu na lokaciji budućeg pelješkog mosta. S obzirom na promijenjeni raster stupova u odnosu na stari projekt, ugovorom je predviđeno da se na tom mjestu izvedu istražni radovi, doznajemo u Hrvatskim cestama.
Iako je studija utjecaja na okoliš mosta kopno-Pelješac ocijenila da je taj projekt prihvatljiv za prostor i okoliš te nema značajnih utjecaja na ekosustav Malostonskog zaljeva školjkari sa kojima smo porazgovarali ipak misle da prilikom temeljenja stupova mosta treba čuvati podmorje. Također se pribojavaju istjecanja otpadnih voda sa pristupnih cesta koje će biti iznimno opterećene automobilima . Sve bi to pribojavaju se moglo negativno utjecati na budućnost stonskog školjkarstva.
No sve su to mimnorni rizici koje projekt nosi u usporedbi sa koristi spajanja hrvatskog sjevera i juga i izbjegavanja gužvi u neumskom koridoru.
Stoga će se izvođač radova China Roadand Bridge Corporationa (CRBC) morati strogo pridržavati studije utjecaja na okoliš, u kojoj se među ostalim navodi da će se stupovi mosta postavljati jedan po jedan kako bi se izbjeglo podizanje mulja sa morskog dna.
Stručnjaci tako upozoravaju problem “lošeg tla” na lokaciji gradilišta, gdje se čvrsta vapnenačka stijena nalazi na dubinama većim od stotinu metara.
Dodatni problem mostograditeljima su jake bure na ovom području ali i uzgajališta malostonskih kamenica i mušula. Stoga je nužan redoviti monitoring akvatorija Malostonskog zaljeva kako bi se kod temeljenja mosta spriječilo moguće raznošenje muljnih nanosa na obližnja uzgajališta školjaka u zaštićenom rezervatu.
Da bi se, pak, izbjegla negativna iskustva udarima buri izloženih Masleničkog i mosta Dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku, trebat će ugraditi burobran odgovarajuće visine, a u planu je i ugradnja bukobrana za niz kuća u neposrednoj blizini pristupnih prometnica.
Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, a imat će četiri prometna traka. Radovi na pelješkom mostu će koštati oko četiri milijarde kuna, oko 2.7 milijardi financira se sredstvima EU a investitoru Hrvatskim cestama odnosno kineskom izvodjaču već je isplaćeno 312 milijuna kuna za prvu fazu radova.
Piše: Stanislav SOLDO