U sklopu Dana europske baštine sinoć je u Arheološkom muzeju Narona u Vidu otvorena izložba Biokulturna baština delte Neretve Konstante Bukovac i Marina Veraje, koji su autori teksta i fotografija, tj. videoprezentacije.
Biokulturna baština delte Neretve nastajala je ljudskim djelovanjem u prirodnom krajobrazu delte od dolaska ljudi na ove prostore u prapovijesti do danas. tako nastao kulturni krajolik rezultat je primjene tradicionalnih znanja i praksi lokalnih zajednica, stvaran uravnoteženim odnosom čovjeka u prošlosti prema prirodi i prirodnim resursima delte (plodna zemlja, pitka voda, putovi prema Jadranu i unutrašnjosti itd.).
Zbog hidrografskih i ostalih čimbenika, krajolik delte Neretve znatno je izmijenjen u odnosu na stanje u kakvom je bio, primjerice, u mlađem kamenom dobu ili antici. Područje delte rijeke Neretve danas je močvarno i kao takvo uvršteno na Ramsarski popis očuvanja močvarnih i drugih vlažnih staništa kao rijedak primjer dobro očuvane. U pogledu zaštite i očuvanja prirode i kulturne baštine valja naglasiti da danas u delti Neretve imamo sedam zaštićenih prirodnih vrijednosti i dvadeset jedno zaštićeno kulturno dobro. Među prirodne krajolike uključeni su: ušće Neretve, Baćinska jezera, delta Neretve i jezero Kuti, piše metkovic.hr
Floru i faunu delte Neretve prezentira stalni postav Prirodoslovnog muzeja Metković i Jama u Predolcu. Prema registru kulturnih dobra Ministarstva kulture Republike Hrvatske u delti Neretve nalazi se dvadeset jedno zaštićeno nepokretno kulturno dobro i četiri preventivno zaštićena dobra. Novijim istraživanjima i obilascima prostora evidentirane su desetine novih kulturnih dobara, a među kulturne krajolike uključeni su: Napoleonov put, krajolik Neretve (agrarni, fortifikacijski), krajolik povijesne uskotračne željeznice (pruga Sarajevo – Metković – Ploče) te ruralni krajolici Pasičine, Vidonja i Slivna, kao i arheološki park Baćina.
Na izložbi je fotografijama i videoprojekcijom prikazano sadašnje stanje zaštićenih prirodnih vrijednosti, kulturnih dobara i krajolika delte Neretve. Budućnost prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, prirodnih i kulturnih krajolika u ovom posebnom i iznimno lijepom dijelu Republike Hrvatske jest u održivom razvitku i primjeni biokulturnog pristupa baštini unutar lokalnih zajednica delte. Radi očuvanja identiteta, sva se tradicionalna znanja i prakse lokalnih zajednica, kao i inovacije, moraju prakticirati i očuvati. Ovakvim bi se pristupom moglo zaustaviti ubrzano nestajanje tradicionalnih oblika odnosa prema prirodi u delti Neretve. Iako se zasad na prostoru Republike Hrvatske prirodne vrijednosti i kulturna dobra štite odvojeno, veze među njima neraskidive su, a na očuvanje i jednih i drugih najviše utječe čovjekov pozitivan odnos prema obojima.
Izložbu je otvorio ravnatelj AM Narona Toni Glučina, a posjetitelji je mogu pogledati do 15. listopada.