U nedjelju, 2. prosinca održan je drugi sastanak predstavnika čuvara Kristova groba u župi Sv. Mihovila u Oklaju u kojoj će se održati 19. Vodički festival žudija.
Sastanku i druženju prisustvovali su predstavnici iz 10-ak župa. Kako je i zamišljeno druženje je poslužilo kao upoznavanje sa župom domaćinom budućeg festivala i kao predstavljanje budućeg festivala.
Svi nazočni najprije su bili na slavljenju svete Euharistije u crkvi Sv. Mihovila koju je predvodio o. Jozo Milanović uz koncelebriranje župnika fra Petra Pletikose koji je na početku i kraju Mise pozdravio sve sudionike sastanka i izrazio zadovoljstvo što će se festival održati dogodine u župi Promina.
Misu su svojim sviranjem i pjevanjem uveličale šibenske sestre Franjevke od Bezgrešne na čelu sa vrhovnom poglavaricom s. Zdravkom Gverić.
Nakon mise sastanak se održao u općinskim prostorijama. Na početku skupu se obratio redatelj festivala Šime Strikoman posebno pozdravivši domaćine i uzvanike o. Jozu Milanovića, benediktinskog monaha samostana Čokovac na otoku Pašmanu i sestre Franjevke od Bezgrešne. Otac Jozo pričao je o uskrsnuću i važnosti pravilnog prikazivanja uskrsnuća, posebno u običajima čuvanja Kristova groba. Posebno se osvrnuo na simbol uskrsne svijeće u kršćanstvu i detalj koji u evanđelju spominju svi evanđelisti kada su žene prve došle na Isusov grob noseći mirisne pomasti i našle grob prazan.
U samom činu prikazanja Isusovog uskrsnuća potrebno je biti dostojanstven i ne smetnuti nikad s uma da je Isus u središtu. Sam čin padanja i bježanja čuvara će ionako doći sam po sebi, ali je potrebno razaznati bitno od nebitnog.
Nakon izlaganja o. Joze s. Terzija Zemljić, vicepostulatorica za kauzu službenice Božje majke Klare Žižić, govorila je o životu i djelu službenice Božje majke Klare Žižić. Naime, majka Klara rođena je u župi Promina, u obližnjem Lukaru, te je to bila svojevrsna prilika da se upoznamo sa životom i djelom ove hrvatske službenice Božje. Majka Klara djelovala je u teškom razdoblju hrvatske povijesti u periodu Osmanskih ratova i turske okupacije dijelova Hrvatske. Pri tome je posebno naglasila njen odnos prema zajedništvu, siromaštvu i pokori: „Ona je prva iskusila siromaštvo izbjeglištva i potrebu ljubavi, pa stoga razumijemo njezinu blizinu siromasima i slabijima u narodu u kojem je živjela, a osjetila je i vjersko-ćudoredne pogibelji pa je i u tome pogledu služila kao oslonac i primjer“.
Sudionike sastanka pozdravio je u ime domaćina zamjenik načelnika općine Promina g. Žarko Duvančić i kazao da općina Promina od početka podržava ovaj festival i da će se svi zajedno potruditi da sudionici i posjetitelji festivala budu lijepo primljeni i ugošćeni. Nakon toga pogledali smo kratki promotivni film o općini Promina https://www.promina.hr/…/video-opcina-promina-prilika-za-us…. – rekli su organizatori iz Festivala žudija.
Stalni pratitelj ovih zbivanja profesor Petar Gardijan u svom obraćanju apelira na nastavak ove misije kojom se javno pokazuje pripadnost kršćanskoj kulturi i proširuje duhovna dimenzija.
Na prijašnjim sastancima pokrenuta je inicijativa o uvrštenju običaja čuvanja Kristova groba u nematerijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske. Šime je pozvao sve nazočne da opširnije opišu običaje i po mogućnosti prikupe fotografije i slične dokumente. Prikupljeno objediniti i zajedno dostaviti na konzervatorske odjele županija kojoj pripadaju.
Na kraju sastanka koordinator Festivala Luka Lipić pozdravio je sve prisutne i zahvalio se na njihovom dolasku i izrazio želju da će se ovakvi sastanci ubuduće održavati u većem broju uz sudjelovanje većine predstavnika župa jer zajedništvo i druženje nas čini složnima i otvorenima za moguće nove prijedloge i ideje.
U ime domaćina Denis Bronić pozvao je sve na zajednički ručak koji su pripremili sami čuvari te su se zadržali u ugodnom druženju do popodnevnih sati.