Iako je Europska komisija nakon brojnih prijepora ekologa, znanstvenika i poljoprivrednika dopustila upotrebu glifosata u poljoprivredi narednih pet godina nedavna presuda američkog suda kojom je dokazano da je jednom Amerikancu upravo glifoast prouzročio rak baca savim novo svjetlo na primjenu tog herbicida u poljoprivredi. Američki sud je tvrtki Monsanto proizvođaču tog spornog herbicida na bazi glifosata pod imenom Roundup naložio da oštećenom Amerikancu isplati 80,3 milijuna dolara odštete.
Podsjetimo, glifosat je pesticid koji se koristi za suzbijanje korova u voćnjacima, vinogradima i maslinicima a kod nas je najpoznatiji pod nazivom cidokor i primjenjuje se u vinogradima i maslinicima. Kako se pisalo, upotreba glifosata povezana je sa porastom kancerogenih oboljenja što je i presudila savezna porota suda u San Franciscu koja je presudila da je Monsanto – tvrtka koju je kupio njemački Bayer – kriva jer nije na odgovarajući način upozorila na opasnosti od razvoja karcinoma povezanih sa sredstvom Roundup ( glifosat).
– Ova odluka ne mijenja težinu gotovo četiri desetljeća intenzivnog razvoja znanosti i zaključaka regulatora diljem svijeta koji podržavaju sigurnost naših herbicida baziranih na glifosatu te potvrđuju da oni nisu kancerogeni-poručili su iz Monsanta. Kompanija tvrdi kako presuda “nema utjecaj na buduće sudske procese i odluke” te kaže kako će se žaliti.
Ovaj slučaj ključan je za sve ostale koji se vode zbog primjene glifosata diljem SAD-a.
Naime, prije nekoliko mjeseci drugi kalifornijski sud utvrdio je da je Roundup uzrokovao non-hodgkinov limfom kod jedne osobe, te da Monsanto korisnike nije upozorio na kancerogene rizike.
A na kancerogenost glifosata bezuspješno su upozoravali i naši EU zastupnici, Davoir Škrlec, Marijana Petir i Biljana Borzan, koji su tražili potpunu zabranu herbicida na bazi glifosata u našoj poljoprivredi dok su aktualna vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede podržavali upotrebu glifosata na hrvatskim poljima.
Službena hrvatska politika i stručne službe ministarstva poljoprivrede se zapravo nikada nije uključila u kampanju protiv upotrebe glifosata u poljoprivredi a u Hrvatskoj su registrirana 24 herbicida na bazi glifosata, od kojih osam sadrži koformulant, koji po mišljenju Europska agencija za sigurnost hrane ima kancerogene posljedice na ljudsko zdravlje. Kako doznajemo, za tih osam herbicida na bazi glifosata sa koformulantom Ministarstvo poljoprivrede je ukinulo dozvolu i oni se više ne mogu nabaviti u Republici Hrvatskoj. Ipak i u Hrvatskoj ima ograničenja primjene proizvoda na bazi glifosata, koji se ne smiju upotrebljavati na krškim područjima i nagnutim površinama.
Koliko je na terenu pretjerana upotreba svih vrsta pesticida pa tako i sredstava protiv korova nitko sa sigurnošću ne može reći. Primjerice dolina Neretve je poljoprivredni kraj i nema niti jednog seoskog domaćinstva a da nije upotrijebilo cidokor za „ubijanje“ korova.
– Cidokor olakšava posao poljoprivredniku ako ima velike nasade. Mali nasadi sami po sebi nisu nikakav problem. Tu se da i rukom počupati travu ispod stabla mandarine, loze ili bilo kojeg drugog voća-kaže nam jedan poljoprivrednik koji podsjeća da je glifosat svojevremeno bio jedini dopušteni herbicid u ekološkom uzgoju vinograda jedini ima dozvolu za amatersku primjenu i jedini koji smijete koristiti na vodenim površinama. Stog on smatra da nije riječ o toliko štetnom herbicidu po zdravlje ljudi već da se tu radi o sukobu među multinacionalnim kompanijama koje proizvode sredstva za zaštitu bilja.
Agronom, Robert Doko drži da se u slučaju zabrane glifosata u poljoprivredi treba ponuditi neko zamjensko rješenje.
– Na tržištu se nalaze preparati koje sadrže pročišćenu verziju glifosata. Suvremena poljoprivreda nema načina kako se riješiti korova. Jednostavno nema zamjenskih sredstava za glifosat. Sa stajališta poljoprivrednika i agronoma to je veliki problem, premda mi uvažavamo potrebu zaštite okoliša i zaštite ljudskog zdravlja. Kad bi se potpuno zabranili proizvodi na bazi glifosata korove u voćnjacima i vinogradima bi bilo teško držati pod kontrolom-smatra Doko.
Piše: Stanislav SOLDO