Pučka pravobraniteljica Lora Vidović sa suradnicima će od 6. do 9. svibnja biti u Dubrovačko-neretvanskoj županije gdje će se susresti s građanima, organizacijama civilnog društva te predstavnicima tijela javne vlasti. Tijekom posjeta županiji, pravobraniteljica će posjetiti Dubrovnik, Ston, Metković, Kulu Norinsku, Korčulu i Lastovo, kako bi se detaljnije upoznala s problemima građana na ovom području, prenosi Dubrovački vjesnik.
Isto tako, svi građani koji smatraju da su im ugrožena ili povrijeđena ljudska prava, ili da su diskriminirani, moći će kroz razgovor sa savjetnicima pravobraniteljice osobno iznijeti svoj problem i uložiti pritužbu na postupanje i rad pojedinih tijela obuhvaćenih nadležnošću pučke pravobraniteljice, odnosno državnih, županijskih, gradskih i općinskih tijela te pravnih osoba s javnim ovlastima, a uz njih, u slučajevima diskriminacije, i svih pravnih i fizičkih osoba.
Savjetnici će građane 7. svibnja primati u Dubrovniku od 11 do 13 sati u Maloj vijećnici Grada Dubrovnika (Pred dvorom 1) te u Metkoviću od 15 do 17 sati u Zgradi političkih stranaka, Kralja Zvonimira 20. Sljedećeg dana, 8. svibnja, građani će svoje pritužbe moći uložiti i na Korčuli, i to od 12 do 14 sati u Uredu gradskog kotara Stari grad na Trgu sv. Justine.
Zbog zaštite privatnosti građana, nije predviđeno medijsko praćenje primanja pritužbi.
Iako je stupanj razvoja i iznos BDP-a po stanovniku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, iznad hrvatskog prosjeka, unutar županije postoje razlike koje uvelike utječu i na kvalitetu svakodnevnog života njezinih stanovnika. Primjerice, dok je indeks razvijenosti županije 120,84 (hrvatski prosjek je 100), četiri jedinice lokalne samouprave (Ston, Kula Norinska, Slivno i Zažablje) imaju vrijednosti indeksa razvijenosti ispod 75 posto. Dodatno, prometna izoliranost predstavlja izazov za cjelokupnu županiju, a značajni su problemi i s dostupnošću zdravstvenih usluga, osobito na otocima i u unutrašnjosti. Kako je turizam temeljna gospodarska djelatnost, rastući problem postaje i gentrifikacija, odnosno iseljavanje autohtonog stanovništva iz gradskih središta zbog rasta troškova života i stavljanja svakog slobodnog kvadrata u funkciju turizma.
Terenskim radom, pučka pravobraniteljica na osnovu prikupljenih informacija nadležnim tijelima upućuje preporuke za podizanje kvalitete života građana, ukazujući na važnost snažnije zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, o čemu kontinuirano izvještava i Hrvatski sabor kroz svoje godišnje izvješće, koje od 2016. godine sadrži i poglavlje o nejednakom regionalnom razvoju s posebnim osvrtom na ruralna područja. Problem je to koji je prepoznao i UN, pa su tako u okviru posljednjeg kruga Univerzalnog periodičkog preglednika o stanju ljudskih prava, RH upućene preporuke koje se odnose na zaštitu ljudskih prava u ruralnim područjima, posebice na pristup zdravstvenim ustanovama te na dostupnost vode i inkluzivnog obrazovanja.