Transparentnost proračuna svih 576 lokalnih jedinica, izražena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim mrežnim stranicama, iznosi 3,9 od mogućih 5, rečeno je u srijedu na konferenciji “Proračunska transparentnost županija, gradova i općina za razdoblje studeni 2018. – ožujak 2019.” u organizaciji Instituta za javne financije.
Proračunska transparentnost se poboljšala u odnosu na prethodno istraživanje, kada je iznosila 3,52 dokumenta, ali i dalje ima lokalnih jedinica koje ne objavljuju niti jedan dokument.
Znanstvenica u spomenutom Institutu Mihaela Bronić predstavila je rezultate istraživanja proračunske transparentnost županija, gradova i općina, rekavši da ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9 objavljenih dokumenata, gradova 4,3 a općina 3,8. Usporedbe radi, lani su županije također imale prosjek od 4,9 objavljenih dokumenata, gradovi 4, a općine 3,3.
“Treba naglasiti da se usprkos pozitivnim trendovima, samo županije u potpunosti pridržavaju zakona. S druge strane, dosta je gradova i općina koje ne objavljuju čak ni zakonom propisane dokumente”, napomenula je Bronić za T portal.
Prošle se godine na lokalnoj razini potrošilo 40 milijardi kuna.
Bronić je istaknula i da se u odnosu na prethodni ciklus istraživanja, transparentnost najviše poboljšala – s nule na peticu – u općinama Gornji Mihaljevec, Preko i Stankovci. S druge strane, najviše se pogoršala – s petice na jedinicu – u općinama Vela Luka i Ferdinandovac.
Radi se o petom ciklusu istraživanja, a u svim dosadašnjim ciklusima svih su pet traženih dokumenata objavile četiri županije: Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska te osam gradova: Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb.
Niti jedan dokument u spomenutih pet ciklusa nisu objavile općine Gorjani, Pojezerje, Prgomet, Proložac, Punitovci, Sućuraj i Zrinski Topolovac.
Transparentnost je mjerena brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama lokalnih jedinica u razdoblju studeni prošle godine – ožujak ove, a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2017., polugodišnje izvršenje proračuna za 2018., prijedlog proračuna za 2019., izglasani proračun za 2019., i proračun za građane za 2019. (potonje se u prosjeku najmanje objavljivalo).
Transparentni proračuni, kazala je ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott, omogućuju građanima da dobiju potpune, točne i pravovremene informacije o proračunu. Pozvala je građane da što više sudjeluju u toj aktivnosti, naravno ukoliko žele da se naš novac pažljivo troši.
“Zadovoljna sam jer se proračunska transparentnost stalno popravlja, puno je odlikaša, ali ima i jedinica koje i dalje ne objavljuju niti jedan dokument. Važno je da postoji potražnja za informacijama takvog tipa, a od svega toga najviše koristi imaju građani”, rekla je Ott, dodavši da se nada da će nadležna ministarstva početi adekvatnije regulirati i kontrolirati lokalne jedinice te da će se one jedinice koje zaostaju po tom pitanju ugledati u bolje od sebe.
Priznanje Instituta za objavljenih pet traženih proračunskih dokumenata ove je godine dobilo 17 županija, 65 gradova i 187 općina.
Državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić istaknuo je da ministarstvo od kraja prošle godine analizira podatke o uspješnosti jedinica lokalne samouprave te da će taj proces trajati do prosinca iduće godine. Nakon te analize, kazao je, ići će se s prijedlogom novog teritorijalnog ustroja ili u izmjenu postojećeg.
Službenici Ministarstva financija Hana Zoričić i Karlo Prepelec predstavili su na konferenciji dvije interaktivne web aplikacije – za pregled izvršenja državnog proračuna po dobavljačima kojom je na jednostavan način omogućen uvid u isplate izvršene iz državnog proračuna određenom dobavljaču koristeći pri tome naziv dobavljača ili njegov OIB te za vizualizaciju i otvorene podatke proračuna, koja je rezultat dugogodišnje suradnje s predstavnicima GIFT-a (Global Initiative for Fiscal Transparency).
Kroz tu aplikaciju, na vizualno jednostavan i zanimljiv način, nastoji se široj javnosti odnosno zainteresiranim stranama prikazati podatke izravno izvezene iz transakcijskog sustava državne riznice.