Predstavnici hrvatske Vlade već dulje pregovaraju s inozemnim kreditorima oko zatvaranja financijske konstrukcije dva velika infrastrukturna projekta. Jedan je Cestovno povezivanje juga Hrvatske, a drugi je autocesta od Osijeka do Belog Manastira.
Kod projekta Cestovnog povezivanja riječ je o financiranju 15 posto nacionalne komponente izgradnje mosta Pelješac i nove ceste preko Pelješca. Vrijednost projekta procijenjena je na 420 milijuna eura bez PDV-a, od čega Europska unija daje bespovratnih 357 milijuna. Preostalih nešto manje od 70 milijuna eura mora osigurati hrvatska država. U hrvatskoj Vladi ta su sredstva namjeravali osigurati povoljnim kreditom kod Europske investicijske banke (EIB). Moment se činio nikad povoljnijim jer se visina kamate procjenjuje na nekih 0,6 posto. Iz EIB-a su u više navrata javno poručivali da su spremni financirati taj projekt te su pregovori krenuli početkom godine, piše Jutarnji list.
Da sve dobro napreduje, potvrdila je i nakon razgovora s predstavnicima EIB-a ministrica Gabrijela Žalac u proljeće ove godine. No, potpuno neočekivano pregovori su zapeli. Naime, iz EIB-a je, tvrde naši sugovornici, kao uvjet za kredit stigao zahtjev za izradu studije o ekonomskoj isplativosti mosta. Zahtjev je iznenadio hrvatsku stranu s obzirom na to da je neovisna studija rađena prije apliciranja za sufinanciranje Europskoj komisiji. Tada je razmatrano pet mogućih rješenja i most je dobio najvišu ocjenu 5,89, što je dovoljno za sufinanciranje. Tu ocjenu prihvatila je i Europska komisija i Hrvatskoj dodijeljeno 85% bespovratnih potrebnih sredstava. Sada pak EIB, tvrde nam sugovornici, traži da uvjet za sufinanciranje mosta bude ocjena 7.
Kako je to teško ostvarivo, mnogi su u tom zahjevu vidjeli ponovno isticanje nezadovoljstva što je Hrvatska na natječaju za izvođača odabrala kinesku tvrtku i europski novac preusmjerila u Kinu. Sugovornici bliski Vladi smatraju da bi Vlada mogla otvoriti pregovore s komercijalnim bankama ako EIB čvrsto ostane pri svom stavu. Za kreditiranje ovog projekta iznimno su zainteresirani HBOR i komercijalne banke. Visina njihove kamate procjenjuje se na nešto više od 1%. Po dostupnim informacijama, ugovor o kreditu treba biti potpisan do završetka ugovora s izvođačem radova, piše Jutarnji list.