Šokantni razmjeri demografskog sloma i iseljavanja iz Hrvatske najbolje su vidljivi u ispražnjenim učionicama, a u 2019./2020. školskoj godini situacija bi mogla biti gora nego ikad do sada.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, temeljenima na privremenim podacima ureda državne uprave iz lipnja ove godine, čak 137 osnovnih škola u nas u novoj školskoj godini nije upisalo niti jednoga jedinog prvašića! Zbog toga, ali i zbog manjka učenika ostalih razreda, ukupno 12 područnih škola na jesen će, u Ministarstvu kažu “privremeno”, morati staviti ključ u bravu.
Privremeno ili ne, ali iskustva iz prethodnih godina pokazuju kako rijetko koja područna škola s vremenom oživi, a uporište ne treba daleko tražiti – dovoljno je pogledati službene podatke o broju živorođene djece proteklih godina (ne računajući iseljavanja), a koja će sljedećih godina kretati u školu, piše Slobodna Dalmacija.
Koliko je situacija gora u odnosu na prošlu školsku godinu svjedoči i to što je lani bilo 117 osnovnih škola koje nisu upisale ni jednog učenika prvih razreda, a privremeno je bilo zatvoreno osam područnih škola. U samo godinu dana, dakle, broj škola bez prvašića povećan je za 20, a zbog toga ćemo od jeseni u klupama imati 24 razreda najmlađih đaka manje nego lani. Od ovogodišnjih 137 osnovnih škola bez upisanih učenika u prvi razred njih 125 nastavit će s radom zahvaljujući ranije upisanim generacijama. Među njima, naravno, najviše je područnih škola, ukupno 118.
Međutim, više nego zabrinjavajući jest podatak da u nas čak ni u neke matične škole više ne dolaze novi naraštaji. Tako ukupno pet matičnih škola u 2019./2020. školskoj godini nije upisalo ni jednog prvašića, a među njima su dvije matične osnovne škole iz Dalmacije: Osnovna škola “Novigrad” u Zadarskoj županiji te Osnovna škola “Kuna” u Kuni Pelješkoj, malenom mjestu u unutrašnjosti otoka Pelješca (općina Orebić).
Općenito gledano, prazne se učionice u cijeloj Hrvatskoj, i to ne samo na otocima, zaleđu, brdsko-planinskim krajevima ili slavonskim ravnicama. U čak 19 županija evidentirano je po nekoliko škola u kojima u novoj školskoj godini nije upisan ni jedan prvašić, jedino Međimurska županija i Grad Zagreb zasad tih problema nemaju. Najgora je situacija u Primorsko-goranskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je u svakoj po 12 takvih škola, a ne zaostaju ni Splitsko-dalmatinska te Brodsko-posavska s 11, uglavnom područnih, osnovnih škola koje nisu upisale ni jednog učenika u prvi razred.
U Dalmaciji još Zadarska te Dubrovačko-neretvanska županija bilježe svaka po sedam takvih škola, dok ih je u Šibensko-kninskoj pet. Problema ima i sjever Hrvatske, u Varaždinskoj županiji, primjerice, dvije osnovne škole nisu upisale prvašiće.
Ono što je za svaki kraj najteže jest zatvaranje male škole. Od 12 takvih područnih škola koje od jeseni zbog manjka učenika svih razreda više neće raditi tri su iz Dalmacije – područna škola Krstatice kojoj je matična Osnovna škola “Zagvozd” u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te još dvije u Šibensko-kninskoj županiji, područna škola “Danilo” matične Osnovne škole “Vrpolje” te područna škola “Radonić 1” Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog iz Drniša, piše Slobodna Dalmacija.
Sa zatvaranjem škola, ali i nedostatkom đaka u prvim razredima, otvaraju se brojni problemi poput zadržavanja radnih mjesta učitelja koji, u slučaju da ne budu prebačeni u matične škole, praktički postaju tehnološkim viškovima. No, još su razornije posljedice zatvaranja škola i manjka učenika u opustošenim područjima za život toga kraja.
– To mora biti uzbuna i za lokalne zajednice. Ovo su alarmantni podaci na koje upozoravamo godinama. Ne zatvaraju se samo škole, zatvara se razvoj toga kraja, nestaje život, što nosi velike ekonomske posljedice. Tu je i starije stanovništvo koje ondje ostaje i uglavnom ulazi u sustav socijalne skrbi, dakle prepušteno brizi države. Hrvatska je navikla na postupno nestajanje što nije dobro i ne smije nikoga ostaviti ravnodušnim – ocjenjuje demograf zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap, koji godinama poziva na donošenje dugoročne strategije razvoja.
Situacija, kaže, može biti samo gora, na što upućuju negativni demografski trendovi. U Hrvatskoj je, primjerice, 2009. godine bilo 44.753 živorođene djece, a lani je njihov broj pao na 36.945.
– I bez iseljavanja godinama bilježimo pad broja živorođenih, a znamo da u valu iseljavanja odlaze čitave obitelji. Čak i pod pretpostavkom da se iseljavanja zaustave, jasno je da će idućih godina biti sve manje upisa u prve razrede osnovnih škola – jasan je profesor Akrap.