Zbog povećanog vodostaja, Neretva je iz svog gornjeg toka donijela velike količine plastike i svakovrsnog otpada. Problem se iz godine u godinu ponavlja bez ikakvog mogućeg rješenja. Plastika koja dopluta iz Mostara i Čapljine završava u moru a plastične vrećice, boce, čepovi, iz Neretve doplutaju i do srednjedalmatinskih otoka. Ekološke udruge su nemoćne pred ovim problemom jer fizički nije moguće zapriječiti dolazak komunalnog otpada iz Hercegovine. Zagađuje se korito i obale rijeke Neretve a indirektno je ugroženo i zdravlje ljudi budući se otpad mjeseci zadržava u šašu uz obalu. Drugi problem je negativan utjecaj plastike na riblji fond, budući riba jede mikroplastika misleći da je plankton. Tako plastika završava i u hranidbenom lancu ljudi, koji konzumiraju ribu.
Ekolozi ističu da je ovaj problem u Neretvi evidentan dugi niz godina. Smatraju da bi se gradovi i općine trebali udružiti i pokrenuti akciju čišćenja te zajednički iznaći mogućnosti kako bi se taj plastični otpad prikupljao prije negoli dopluta u more.
– Trebalo bi postaviti mreže koje bi sakupljale taj plastični otpad-smatra Jadranka Šumunović, predsjednica Zelenog foruma Eko centra Zeleno Sunce Dubrovnik te nastavlja:
– Plastične boce plivaju niz rijeku Neretvu iz susjedne države u more. Hitno treba staviti zaštitnu mrežu iznad Ade na granici sa BiH blizu Doljana te na Ušću rijeke Neretve u more. Jadranu prijeti veliko zagađenje plastikom ako se ništa ne poduzme, rezolutna je Šimunović koja naglašava da je uzaludna akcija čišćenja Jadrana od plastike „Clean Adriatic -No plastic“ ako ta plastika nekontrolirano sa područja BIH dospijeva u rijeku Neretvu pa zatim u more.
Ona također drži da se problem plastičnog otpada koji dopluta iz gornjeg toka rijeke Neretve ne može rješavati bez zajedničke suradnje neretvanskih gradova i općina sa obadvije strane granice uz potporu državne vlasti poglavito Ministarstva zaštite okoliša.
Veliki zagađivači rijeke Neretve su deponija Uborak kod Mostara te deponija u Čapljini koja se nalazi nedaleko od korita rijeke pa sa svakim većim vodostajem gomile smeća završe u Neretvi od Metkovića do Ploča a kasnije u moru.
Osim što zagađuje okoliš otpad koji pluta Neretvom predstavlja i potencijalnu opasnost za brodove. Naime, debla iz Neretve doplutavala su i u Neretvanski kanala gdje je dolazilo do havarije brodova, koji su se sudarili sa tim deblima.
Od plutajućeg otpada što ga Neretva donosi s tih divljih odlagališta iz susjedstva, još veća opasnost su nevidljiva kemijska zagađenja koja kroz podzemlje prodiru u vodotokove.
Različito smeće i komunalni otpad ne dolazi samo za visokih vodostaja već ih Neretva nanosi i tijekom ljetnih mjeseci.
Najlon, raznobojne plastične kesa, boce i biorazgradi materijal koji slobodno pluta, česta je slika koja se može vidjeti uz obale Neretve od Metkovića do Ploča. Nažalost, i niski vodostaji Metkoviću donose otpad što znači da se područja u gornjem toku Neretve, Ševaš Polje, Žitomislić, Buna, koriste kao divlji deponiji što nimalo nije ugodno pred inozemnim posjetiteljima, koji mini kruzerima uplovljavaju u Metković.
Piše: Stanislav SOLDO