Iz izvora bliskih Europskoj komisiji i Ministarstvu poljoprivrede, doznaje se kako se Republici Hrvatskoj produljuje moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima do 30. lipnja 2023. godine.
Stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj još tri godine, doznaje se iz izvora bliskih Europskoj komisiji i hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede.
Prijevod odluke takvog sadržaja, završen je krajem prošlog tjedna, a u njoj stoji kako se Republici Hrvatskoj produljuje moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima do 30. lipnja 2023. godine, piše agrobiz.hr.
Prijelazno sedmogodišnje razdoblje u kojem je strancima bila ograničena kupnja poljoprivrednog zemljišta i koje je utvrđeno Ugovorom o pristupanju, vrijedi do 1. srpnja 2020. godine. Hrvatska je prije isteka tog roka podnijela zahtjev Europskoj komisiji za produljenje ograničenja.
Na temelju Sporazuma o pridruživanju iz 2011. godine, Republika Hrvatska je kao jednu od prijelaznih mjera, dogovorila sedmogodišnji moratorij na prodaju državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima. Prijelaznim se mjerama željelo ublažiti mogući nepovoljan učinak iznenadnog otvaranja tržišta državnog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj zbog velikih razlika u cijenama zemljišta i kupovnoj moći poljoprivrednika u odnosu na skupinu EU-15 i zbog činjenice da je tržište poljoprivrednog zemljišta još pod utjecajem institucijskih čimbenika zbog kojih je otežano korištencovid-19 vaccineje poljoprivrednog zemljišta, kao što su nedovršena privatizacija i povrat zemlje, nesigurno vlasništvo, neuređene zemljišne knjige i katastar. Hrvatska je osim toga naglasila da je zbog Domovinskog rata (1991. – 1995.) veliki postotak poljoprivrednog zemljišta neiskoristiv zbog mina i provođenja aktivnosti razminiranja.
Hrvatskoj je odobreno sedmogodišnje prijelazno razdoblje predviđeno u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske EU-u iz 2011. koje istječe u srpnju 2020. godine. Kako u pristupnim dokumentima je ostavljena mogućnost produljenja tog roka za još tri godine, iz Ministarstva poljoprivrede su to zatražili prije isteka prvog roka, obrazlažući kako i dalje stoje razlozi zbog kojih je moratorij i uveden.
Tako se navodi da naši poljoprivrednici još uvijek imaju nižu kupovnu moć u prosjeku na poljoprivrednike Europske unije, još uvijek postoji neravnoteža između njihove kupovne moći, cijene poljoprivrednih zemljišta, povrat zemljišta još uvijek nije do kraja uređen i dosta je neriješenih predmeta.