Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, u Domovinskom ratu aktivno je sudjelovalo 24.246 žena, odnosno 4,78 posto od ukupnog broja hrvatskih branitelja, poginulo njih 110, dok je 1.146 žena uslijed teških ozljeda danas trajni invalidi (Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske, 2019). No usprkos tome, uloga žena u ratu često minorizira i svodi na civilno stanovništvo (Stanić i Mravak, 2012). Navedenoj percepciji i nevidljivosti braniteljica u društvu doprinijeli su, između ostalog, i hrvatski mediji. Večeras u 20.10 na HRT1 emitira se prvi nastavak dokumentarnog filma “Heroine Domovinskog rata”, kojim se nastoji osvijetliti uloga žena u Domovinskom ratu. Riječ je o pokušaju ispravljanja dugogodišnjeg zanemarivanja ovog pitanja od većine hrvatskih medija. Naime, prema rezultatima istraživanja u hrvatskim se tiskanim medijima te novinski portalima godišnje objavi tek 3 napisa o hrvatskim braniteljicama.
Rat je od pamtivijeka bio sastavnim dijelom povijesti čovječanstva. Pritom se njegov spomen dominantno vezivao uz muškarce. U ratnim uvjetima ženi se najčešće pridavala uloga majke, žene, čuvarice ognjišta, potpore u prikupljanju pomoći i žrtve rata. Ipak, u stvarnosti, brojni su primjeri žena ratnica koje su se svojom hrabrošću i oružjem upisale u povijest – od Amazonki do hrvatskih braniteljica u Domovinskom ratu. „Lik žene-ratnika odigrao je tijekom povijesti važnu ulogu u mnogim društvima, od pustolovnih priča o amazonkama, preko Ivane Orleanske do žena koje su se rame uz rame s muškarcima borile u II. svjetskom ratu. Ženske borbene postrojbe dokazuju da je moguće organizirati vojne formacije bez sudjelovanja muškaraca. Iako nije sačuvan prevelik broj svjedočanstava o njima, ona kojima znanost raspolaže govore o velikom uspjehu tih formacija“ (Perić, 2006).
Danas su žene prisutne u brojnim oružanim konfliktima diljem svijeta. Prekretnica u angažmanu žena u ratu bio je Drugi svjetski rat, od kada one sve više sudjeluju u ratnim sukobima bilo kao podrška ili kao borci (Lindsey, 2000). Drugi svjetski rat, ne samo da je rezultirao „feminizacijom“ oružanih snaga, nego je označio i značajan porast žena boraca. Valja spomenuti i kako je 1961. godine u Kopenhagenu održana prva NATO konferencija žena, viših časnica u savezničkim snagama s ciljem definiranja statusa, uvjeta zapošljavanja, razvoja karijere žena u savezničkim oružanim snagama. „Petnaest godina kasnije, točnije 19. srpnja 1976. godine, NATO-ov vojni odbor formalno postaje Odbor za žene u NATO snagama (CWINF-Committee of Women in the North Atlantic Treaty Organization Forces)[1]. Tako je tijekom godina, uloga i potencijal žena u oružanim snagama dobio na važnosti u političko-vojnom miljeu, a glavni cilj Odbora je promocija i razvijanje najučinkovitijeg angažiranja žena u odori i razvoju njihove karijere“ (Jagić i Jagić, 2008: 501). Danas su žene prisutne u vojnim formacijama diljem svijeta te su aktivne sudionice oružanih akcija.
Stoga je i priču o Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj nemoguće ispričati bez ukazivanja na ulogu koju su tijekom tog razdoblja imale žene. „Kao pripadnice OS RH obnašale su dužnosti u gardijskim postrojbama, pješačkim postrojbama, vojnoj policiji, postrojbama veze, postrojbama specijalne namjene, izvidničkim postrojbama, topništvu, inženjeriji, sanitetu, mornarici, zrakoplovstvu, obučnim središtima i dr., dakle u širokom spektru poslova i zadaća (Jagić i Jagić, 2008). Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, u Domovinskom ratu aktivno je sudjelovalo 24.246 žena, odnosno 4,78 posto od ukupnog broja hrvatskih branitelja, poginulo njih 110, dok je 1.146 žena uslijed teških ozljeda danas trajni invalidi (Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske, 2019). No usprkos tome, „uloga žena u ratu često minorizira i svodi na pasivnu kategoriju civilnog stanovništva“ (Stanić i Mravak, 2012: 12). Navedenoj percepciji i nevidljivosti braniteljica u društvu doprinijeli su, između ostalog, i hrvatski mediji.
Međutim, rezultati istraživanja kojeg su za Susret braniteljica Republike Hrvatske 2019. godine proveli Ivana Andrijašević iz Zavičajne zbirke Gradac i Benjamin Banai, sa Sveučilišta u Zadru, ukazuju kako u hrvatskim tiskanim medijima te novinskim portalima braniteljice gotovo uopće nisu zastupljene. Naime, od ukupnog broja novinskih napisa u kojima se spominju hrvatski branitelji, braniteljice se spominju u njih svega 58 (0,07 posto). Znači, u hrvatskim tiskanim medijima te novinskim portalima godišnje se objavi tek 3,4 novinska napisa o hrvatskim braniteljicama. Analizirano razdoblje obuhvaća ukupno 17 godina – od 1. siječnja 2002. do 25. ožujka 2019. godine. Uzorak istraživanja čini ukupno 58 novinskih napisa u kojima su spomenute hrvatske braniteljice. Podatke za analizu ustupila je Media Net d.o.o. za odnose s javnošću iz Zagreba.
Najveća je učestalost objava o braniteljicama u dnevnim tiskovinama (20 posto), tjednim tiskovinama (16 posto) te portalima (15 posto). Pritom članci objavljeni na novinskim portalima imaju statistički značajno veću površinu i od onih objavljenih u regionalnim i od onih objavljenih u nacionalnim medijima (p<0.05), dok nema razlike u površini članaka između nacionalnih i regionalnih medija. Nadalje, analizom je uočeno kako su u 62 posto napisa potpisani njegovi autori, među kojima je podjednak broj novinara i novinarki. Također, rezultati istraživanja ukazuju kako članci objavljeni na portalima imaju statistički veću vrijednost od onih objavljenih u nacionalnim i regionalnim medijima (p<0.01), dok oni objavljeni u nacionalnim medijima imaju veću vrijednost od onih objavljenih u regionalnim (p<0.05). Zaključno, iznenađuje podatak kako se napisi o hrvatskim braniteljicama, iako rijetki, često nalaze na istaknutim stranicama novina. Tako se najveći dio njih (43,5 posto) nalaze od prve do petnaeste stranice novina.
Ovo je istraživanje učinilo nevidljivost hrvatskih braniteljica u tisku i novinskim portalima vidljivom. Zanemariv broj članaka o ženama koje su stvarale Republiku Hrvatsku, objavljen tijekom sedamnaestogodišnjeg razdoblja, predstavlja povijesnu nepravdu nanijetu braniteljicama kao društvenoj skupini. Imajući u vidu kako mediji oblikuju javno mnijenje, podaci poput ovih ukazuju kako je nužno revalorizirati ulogu braniteljica u Domovinskom ratu te im pružiti zasluženo vidljivo mjesto i ulogu kako u hrvatskom medijskom prostoru, tako i u društvu.