U Dubrovačko-neretvanskoj županiji lani je bilo evidentirano 31.362 umirovljenika. U gradu Dubrovniku je gotovo 12 tisuća umirovljenih, a njihova je prosječna mirovina bila 3.212 kuna. Uspoređujući s mirovinama u drugim većim gradovima, Dubrovnik je na trećem mjestu, nakon Zagreba i Rijeke, piše Dubrovački vjesnik
Više umrlih, nego novih umirovljenika
Prvi put u Hrvatskoj broj umrlih umirovljenika u jednoj godini premašio je broj novih korisnika mirovine.
– U 2020. godini bilo je ukupno 54.578 umrlih korisnika mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te 50.008 novih korisnika mirovina – kažu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Podatke o broju umrlih korisnika mirovina ne vode prema županijama ni područnim uredima, pa nije poznat omjer na hrvatskom jugu, međutim, HZMO donosi niz zanimljivih statističkih podataka koji se tiču umirovljenika, ali i radno sposobnih osiguranika.
Među ostalim podacima nalazi se i onaj o prosječnoj mirovini stečenoj prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a koja je iznosila 5.634 kune. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 2.336 osoba prima mirovinu prema tom zakonu. Među njima je najviše primatelja invalidske mirovine, njih je 1.805, a prosječna mjesečna mirovina iznosila im je 5.508 kuna. Prosječnu obiteljsku mirovinu od 6.865 kuna, prema zakonu o hrvatskim braniteljima primaju 404 osobe.
Značajan pad osiguranika
Inače, Dubrovačko-neretvanska županija ima 44.538 osiguranika. Većinu radno sposobnog stanovništva čine žene (53 posto), a kod ugovaranja radnog odnosa još uvijek značajan dio čine ugovori na određeno vrijeme (29 posto). Ovi statistički podaci govore o stanju na dan 30. studenoga 2020. Područni ured HZMO-a u Dubrovniku, tada je imao tek 1.013 obrtnika i 1.873 poljoprivrednika. Gledajući pojedinačne djelatnosti, najviše je zaposlenih u pružanju smještaja i ugostiteljstvu, potom u trgovini i u javnoj upravi. Imamo, recimo, osmero ljudi koji su prijavljeni na radu u izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima. Također, imamo 345 umirovljenika koji koriste pravo na rad do polovice radnog vremena. Čime se oni bave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, takvog podatka nema, ali gledajući na državnoj razini, umirovljenici koji i dalje rade najčešće su znanstvenici, političari u različitim tijelima i direktori.
IZ HZMO-a napominju kako oni vode evidenciju osiguranika, a ne zaposlenih, no indikativan je i zabrinjavajući trend pada broja osiguranih osoba koje rade na ovom području. U samom Dubrovniku, broj osiguranika pao je za čak 2.260 u odnosu za turistički uspješnu 2019. godinu. Kriza značajno pogađa radno sposobno stanovništvo u Dubrovniku. Od listopada do kraja studenog prošle godine, HZMO na svom popisu ima 575 osiguranika manje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od toga 287 u gradu Dubrovniku. Blato, Ploče, Pojezerje, Ston i Zažablje, jedina su mjesta u županiji u kojima broj osiguranika nije pao.
FINA ANALIZIRALA Prosječna plaća kod poduzetnika 6.161 kn
Na rang listi gradova i općina u Hrvatskoj, poduzetnici Dubrovnika na devetom su mjestu po broju zaposlenih, na 11. mjestu po ukupnim prihodima i peti po neto dobiti. Prosječna mjesečna neto plaća kod zaposlenih poduzetnika sa sjedištem u Dubrovniku, u 2019. godini, iznosila je 6.161 kunu, što je 8,5 posto više u odnosu županijski razinu i gotovo šest posto više od prosječne mjesečne neto plaće kod poduzetnika na razini Republike Hrvatke. Pokazala je to FINA-ina analiza izrađena za razdoblje od 2010. do 2019. godine, povodom Dana grada Dubrovnika, 3. veljače. Ukupni prihodi bili su najveći 2019. godine i iznosili su osam milijardi kuna, u odnosu na 4,9 milijardi kuna, koliko je ostvareno 2010. godine. Izvoz je smanjen s 1,4 milijarde kuna, koliko je ostvareno 2010. godine, na 1,3 milijarde kuna u 2019. godini. Najveće ukupne prihode 2019. ostvarili su Jadranski luksuzni hoteli d.d. (547,9 milijuna kuna), PEMO d.o.o. (367,7 milijuna kuna) i Atlantska plovidba d.d. (342,5 milijuna kuna). Najveću dobit ostvarili su JLH d.d. (95,2 milijuna kuna), Importanne Resort d.o.o. (42,8 milijuna kuna) i PEMO d.o.o. (32,8 milijuna kuna).
Silvia Rudinović/Dubrovački vjesnik