Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka s ciljem podizanja svijesti u javnosti o važnosti očuvanja šuma. Ovogodišnja tema je „Obnova šuma: put oporavka i blagostanja”.
„Šume osiguravaju cijeli niz dobrobiti za ljude kroz usluge ekosustava koje su u Hrvatskoj prepoznate i kao općekorisne funkcije šuma. Osim pročišćavanja atmosfere, šume utječu na kvalitetu voda, plodnost tla, na klimu i ublažavanje klimatskih promjena te doprinose bioraznolikosti”, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.
Šumski ekosustavi u Hrvatskoj danas se prostiru na oko 45% kopnenog teritorija, a njihova posebnost očituje se u visokom stupnju prirodnosti. Takvo dobro stanje, istaknuo je ministar Ćorić, trebamo očuvati i unaprjeđivati.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uvrstilo je aktivnosti očuvanja i obnove šuma i šumskog zemljišta u Operativni program kohezija i konkurentnost 2014.-2020. Na taj način osiguralo se financiranje do sada dva projekta razminiranja, obnove i zaštite šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima – NATURAVITA u Osječko-baranjskoj županiji i Fearless Velebit u Ličko-senjskoj županiji, ukupne vrijednosti 82.3 milijuna eura.
Šume predstavljaju kompleksne kopnene ekosustave koji pokrivaju oko trećinu zemljine površine i predstavljaju 80% svjetske kopnene biološke raznolikosti. Zaštita i obnova šuma politika je i Europske unije. Europskim zelenim planom prepoznata je potreba očuvanja i obnove šumskih ekosustava dok Strategija EU za bioraznolikost do 2030. među ostalim ističe konkretne ciljeve o sadnji 3 milijarde stabala i obnovi ekosustava te strogoj zaštiti 10% kopna u EU.
Svjetski dan šuma prilika je da se podsjeti na važnost prirodnih šuma kao što su šume Nacionalnog parka Plitvička jezera koje prekrivaju više od 80% njegove površine. Prirodne šume imaju nemjerljivu ulogu u očuvanju bioraznolikosti, stoga je osim same obnove površina pod šumama važno i povećanje njihovih površina.
Kao potvrda važnosti povećanja površina obraslih prirodnim šumama govore i podaci o zastupljenosti i brojnosti rijetkih i ugroženih vrsta u prirodnim šumskim staništima kao što je npr. sova jastrebača, koja upravo na području Plitvičkih šuma ima najveću zabilježenu gustoću populacije u Europi. Šume imaju izniman doprinos u smanjenju emisija CO2. Za primjer, samo u NP Plitvička jezera na godišnjoj razini šume godišnje akumuliraju 40.000 tona ugljika. Za usporedbu, to je ekvivalent godišnjoj emisiji CO2 koju proizvede otprilike 32.000 automobila.
S ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja šuma, Nacionalni park Plitvička jezera organizira nagradni natječaj na kojemu će deset sudionika koji ponude odgovor što bliži točnom odgovoru na nagradno pitanje „Koliko stabala ima u šumama Nacionalnog parka Plitvička jezera?” osvojiti vrijedne nagrade koje osigurava Park.
„NP Plitvička jezera s površinom od oko 300 km2 približno je iste površine kao otok Hvar. Upotrebom moderne laserske tehnologije LiDAR prebrojana su sva stabla u šumama koje prekrivaju 81% površine Parka. Ovim putem pozivamo građane da se uključe u našu nagradnu igru i istovremeno educiraju o bogatstvu i važnosti šumskih površina parka”, rekao je ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Tomislav Kovačević.
Prijava na nagradni natječaj dostupna je na mrežnoj stranici Nacionalnog parka Plitvička jezera https://np-plitvicka-jezera.hr/nagradni-natjecaj-suma/. Natječaj je otvoren do 31. ožujka.
| REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja |