U sjevernoj Zemljinoj hemisferi ljetno vrijeme obično započinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve u travnju, a završava zadnje u listopadu.
Tako u noći sa subotu na nedjelju, 28. ožujka, započinje ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, s 2 sata ujutro na 3 sata sve do nedjelje, 31. listopada.
Franklin prvi spomenuo opciju pomicanja sata, no ideja ostvarena tek za vrijeme Prvog svjetskog rata
Ljetno računanje vremena prvi je puta 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima.
Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati.
Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.
Tropski krajevi ne koriste ljetno računanje vremena
Ljetno računanje vremena odnosi se uglavnom na umjereni zemljopisni pojas. U tropskom pojasu razdoblje dnevnog svjetla ne mijenja se kroz godinu toliko da bi opravdalo promjenu računanja vremena. Datumi početka i završetka ljetnog računanja vremena razlikuju se ovisno o zemlji.
S nekoliko iznimaka, promjene se vrše obično u ranim satima nedjelje, što predstavlja manju smetnju nego kad bi se to činilo tijekom tjedna.
Ljetno računanje vremena u Hrvatskoj
Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-ugarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945.
Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
Zadnje pomicanje sata u EU je trebalo biti ove godine – Nakon toga svaka bi država računala samo ljetno ili zimsko vrijeme
Podsjetimo, Europski parlament podržao je 2019. godine prijedlog direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
Primjena nove direktive trebala je započeti s 1. travnjem 2021., no to je ipak odgođeno kako bi zemlje članice mogle napraviti glatku tranziciju, ukoliko se za nju odluče. Trenutno se ne zna kada će točno biti zadnje pomicanje sata.
Inače, kao jedan od razloga ukidanja pomicanja sata, Europska komisija je navela da je riječ o zastarjelom načinu za uštedu energije primjenjivan tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te tijekom naftne krize 70-ih godina.
Izvor: narod.hr