Josip Kuran iz Kobiljače u zaleđu Ploča pčelarstvom se bavi tek oko dvije godine, ali za razliku od klasičnih pčelara koji proizvode med te eventualno propolis ili pčelinji vosak, Josip je krenuo sa apiterapijom – metodom liječenja ili poboljšanja zdravlja pčelinjim proizvodima: medom, propolisom, matičnom mliječi, peludom, voskom, pčelinjim otrovom…, piše Slobodna Dalmacija
Sve što pčele donesu iz prirode u košnicu, odrasli i djeca u apikomori mogu udahnuti kroz inhalator.
Pročulo se nadaleko
Prve košnice Josipu je ostavio prijatelj koji je otišao u Irsku. Danas ih ima šezdesetak. U pčelinjaku svi pomažu, i otac i punac, supruga Marija, kćerkica Marta i mala susjeda Iva.
Drvena kućica u kojoj je apikomora je kao iz bajke, izvrsno se uklapa u tradicionalni dalmatinski okoliš – kamenjar s mediteranskim biljem – kaduljom i vriskom.
Na dolasku, već na prvom koraku zapljusne vas miris kadulje u punom cvatu i drugog mediteranskog bilja. Pčele zuje tražeći nektar, noseći ga potom u košnice, gdje proizvode med koji je njima hrana, a ljudima lijek.
I nisu to obične košnice, premda u pčelinjaku ima i onih starinskih, gdje se baš sada odvija takozvano rojenje pčela i formiranje novih zajednica predvođenih maticom. Pet košnica služi za apiterapiju. Nešto neviđeno na jugu Dalmacije. Slična apikomora još ima u Tugarama kod Splita i u okolici Zagreba.
Apiterapija je dosta razvijena u Sloveniji, dok je kod nas ta djelatnost tek u začecima. Rodonačelnikom apiterapije smatra se Slovenac dr. Filip Terč iz Maribora, koji je s liječenjem različitih bolesti pčelinjim proizvodima krenuo prije stotinjak godina. Njegov rođendan, 30. ožujka, se i obilježava kao Svjetski dan apiterapije.
Na tom tragu je krenula i apiterapija na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Kuran u Kobiljači. Premda je napravljena prije nekoliko mjeseci, za njihovu komoru se već čulo i izvan granica Hrvatske, pa Josip očekuje i dolaske inozemnih posjetitelja koji prolaze ovim krajem, no korona je sve usporila.
Apiterapijom liječe se astma, različite alergije, upale sinusa, ojačava imunitet, što je posebno interesantno u ovom vremenu pandemije koronavirusa. “Pacijenti” dobivaju sve ono što ima u košnici – med, propolis, matičnu mliječ, cvjetni prah, pčelinji otrov i vosak.
Dosadašnja iskustva korisnika, ali i pčelara koji posjeduju ovakve komore, potvrđuju izuzetno dobre rezultate u liječenju astme i bronhitisa, posebno kod djece. Cijela terapija se sastoji u tome da se u određenom vremenskom intervalu sjedi u apikomori i uz pomoć uvezanog sustava cjevčica s košnicom iz nje udiše zrak. Pet Josipovih košnica nalazi se u kućici i pčele zapravo pojma nemaju da žive unutra. Košnice imaju izlaz vani kroz otvor na fasadi kroz koji pčele slobodno odlaze na pašu i vraćaju se. Košnice su obložene staklom tako da se vide aktivnosti pčela i saća. Na vrhu svake košnice je otvor za inhalatorsku cjevčicu s maskom, koju djeca, ali i odrasli stave na nos i tako udišu pčelinji lijek. Inhalator pokreće struja, što je pogodno za djecu, no ima i košnica bez strujnog pogona, gdje korisnik sam udiše. Vrlo je važno duboko disati i opustiti se… Svakako, oni koji sami ne mogu duboko udahnuti idu na strujni inhalator. A svaki inhalator ima filter.
Jedan tretman inhalacije traje oko sat vremena s kratkim pauzama. Korisniku ni u jednom trenutku ne može biti dosadno jer dok se inhalira uživa u pogledu koji puca s vidikovca iznad Kobiljače.
Prvu malu apikomoru naš domaćin je izgradio nedaleko od kuće za suprugu Mariju koja je imala problema s upalom sinusa, da bi ovog proljeća došao na ideju apikomore i za posjetitelje.
– I nas dvoje smo se jedno dva mjeseca inhalirali, ja mogu samo potvrditi da sam cijele zime bila bez terapije, a prije inhalacije sam koristila kortikosteriode. Zaista vjerujem da je meni ta apikomora pomogla – kaže Marija Kuran, inače po struci magistra farmacije, koja za košnicu kaže da je prava prirodna ljekarna i sve što dolazi iz nje je lijek. Marija je stekla i zvanje apiterapeuta.
– Apiterapija je priznata u medicini. Pa svi kažu kad vas nešto boli, daj malo čaja, meda, propolisa. Sve što pčela proizvede u košnici dobijete inhalacijski. Lijek puno prije ulazi u organizam preko alveola nego preko želuca – pojašnjava nam Marija Kuran.
Leteći farmaceuti
Pčele često nazivaju i letećim farmaceutima jer proizvode propolis, koji je prirodni antibiotik i ima antibakterijsko, antivirusno i antigljivično djelovanje. Pelud sadrži bjelančevine, vitamine, aminokiseline, masti, ugljikohidrate, enzime, koenzime. Matična mliječ pojačava imunitet.
Djevojčice Marta i Iva jedva čekaju kad će u komoru na inhalaciju. Već znaju postupak pa same stavljaju maske na lice dok im Marija uključuje inhalator.
Ne boje se pčela – kažu nam. Do sada ih nijedna nije ubola, što se ne može reći za Josipa, koji je primio desetke uboda… Kaže nam da je jednostavno postao otporan na pčelinji otrov jer mu više i ne otekne na mjestu uboda.
– Pčelari su najzdraviji ljudi upravo zato jer ih pčele bodu, a pčelinji otrov je također lijek – govori nam. I zaista, jedan kilogram sušenog pčelinjeg otrova košta do 150 tisuća kuna i veoma je tražen u svijetu. Ali, to je veoma kompliciran i zahtjevan postupak pa se prikupljanjem pčelinjeg otrova zasad neće baviti, premda Josip ni to ne isključuje u budućnosti.
Osim što se bavi pčelarstvom, Josip obrađuje i vinograd s dvanaest tisuća loza, čime je zaokruženo njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Zanimljivo je da se u obitelji nitko prije njega nije bavio pčelarstvom. Ipak, i njegov otac, sedamdesetogodišnji Nediljko, zavolio je pčele…
– Nema puno meda jer nema ni cvića. Sve je okolo zaraslo – žali se Nediljko.
Kurani uglavnom proizvode med od kadulje, koji je i najtraženiji, te u jesen od vriska. A apiterapija se provodi u proljeće, ljeto i jesen, dok su pčele aktivne.
Dobrobit je neupitna!
U ljekarnama se proizvodi iz programa apiterapije pojavljuju u različitim oblicima, poput medne mješavine, tinkture, pastila, kapsula, krema, sirupa… Sve to se može dobiti inhalacijom iz košnice. Apiterapija nije alternativa konvencionalnoj medicini, već joj je komplementarna, međusobno se nadopunjuju.
Neredovita prehrana, stres, tjelesna i mentalna iscrpljenost ozbiljno narušavaju otpornost ljudskoga organizma i uzrokuju alergije. Prilagodba čovjeka na nov način i dinamiku života zahtijeva jače izvore kvalitetne energije. Time će vrijednost pčelinjih proizvoda – meda, propolisa, matične mliječi i peluda, poznata u narodnoj medicini i znanosti, imati sve veće značenje. Apiterapija je iznimno korisna i kod liječenja post COVID stanja jer ojačava imunitet i štiti organizam od novih infekcija.
Propolis se koristi od davnina
Propolis je prirodni lijek koji ljudi upotrebljavaju već stoljećima, a danas se najčešće koristi tijekom sezone prehlada i gripe. Postoje podaci o korištenju propolisa od davnina – još u Babilonaca, starih Egipćana, Arapa, Grka i Rimljana. Oni su koristili propolis kao lijek kod kožnih povreda, rana i infekcija. U medicinske svrhe je prepoznat odavno i propisan je u engleskoj i europskoj farmakopeji još od 17. stoljeća, od kada uživa veliku popularnost u borbi protiv bakterija. Prva je linija obrane organizma od infekcija.
Stanislav Soldo/SD
Slike: HANZA MEDIA