Dok se javnost na jugu Hrvatske bavi problemom plavog raka – uvozne vrste koja tamani sve pred sobom, uključujući ribe i školjke, manje je poznato da opasna biljna vrsta raznolisni krocanj, u narodu prozvana vražja trava, ugrožava neretvanske močvare.
Invazivna vrsta koja se nekontrolirano širi okovala je kanale i rukavce jedine istočnojadranske delte, ponajviše zaštićeni krajolik jezera Kuti. Množi se vegetativno jer iz svake otkinute grančice “udari” po desetak izbojaka i za kratko vrijeme preuzmu primat u ekosustavu., piše Slobodna Dalmacija
Stanovnici su nemoćni, svi dosadašnji način uklanjanja, poput kosidbe, nemaju nikakvog smisla jer se time samo potiče širenje vražje trave. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije pribjegla je nesvakidašnjem rješenju.
Pomoć su pozvali iz Finske otkuda je stiglo specijalno plovilo za čupanje agresivne biljke, svojevrsni “usisivač” koji je skuplja s korijenom, odlaže u posebne vreće te vadi na sušenje daleko do vode u koju se ne smije vratiti. Stariji Neretvani su se prisjetili da su Nizozemci prije pola stoljeća meliorirali cijelu deltu i od močvare otimali plodne komade zemlje, a danas je Finci spašavaju od vražje trave.
Nitko ne zna kako se krocanj našao u riječnim kanalima i rukavcima, gdje ima idealne uvijete za širenje. Tek se pretpostavlja da je u vodu dospio iz akvarija u kojima je bio ukrasna biljka, a jednako ga ima i nešto istočnije, na području Hutova blata u BiH.
U vodi splete gustu mrežu pa za samo nekoliko mjeseci prohodni putovi postaju zakrčeni, jer se ni trupa ni lađa ne mogu probiti kroz vražju travu koja se namotava na izvanbrodske motore i vesla.
Zna to ponajbolje Jozo Crnčević s jezera Kuti koji tvrdi kako posljednjih godina imamo invaziju krocnja. Toliko se raširio da je na pojedinim područjima tog jezera formirao i po pola metra debele slojeve, koji su pod utjecaje vremenskih prilika i močvarnih uvjeta postali čvrste plohe. Osim toga krocanj ugrožava autohtone biljke, poput lopoča, koji su zaštitni znak neretvanskih močvara, ali i staništa ptica i riba, jer se mijenja kompletan ekološki sustav.
Ipak, specijalizirani brod s teglenicom za rad s invazivnim vodenim biljem finske tvrtke “Clewat” koristi tehnologiju čupanja invazivne biljke iz sedimenta na principu usisa. Stroj je testiran u više od 10 zemalja unutar Europske unije, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, s impresivnim rezultatima. Operativnost stroja je vrlo dobra u uskim ili plitkim vodama, pa je kao takav idealan za rad u neretvanskim močvarama.
– “Usisivač” u minuti može izvući i do 200 kilograma trave s dna jezera Kuti, tj. s dna jezera usisava razgranati krocanj, a bit svega je da se iščupa s korijenom kako se ne bi mogao više vegetativno razmnožavati – ističu radnici koji na jezeru Kuti ostaju još nekoliko dana.
– U Finskoj smo imali slične aktivnosti, a u SAD-u smo skupljali tropsku invazivnu vrstu vodeni zumbul. Svako područje je specifično, pa tako i Kuti. Stoga nam je glavni cilj da u svom radu ne napravimo više štete negoli koristi za ekosustav – tvrdi Stjepan Budimir, stručni koordinator u “Clewatu”.
A nije krocanj za svakoga korov koji ometa i ugrožava svakodnevne životne aktivnosti. U literaturi je zapisano da osušena biljka zbog svoje grube teksture može poslužiti kao brusni papir za čišćenje različitih predmeta. Međutim, neretvanski krocanj je premekan i na suncu se vrlo brzo suši i pretvara u prah.
– Ma kakvi, ovo se ni za što ne može koristiti. Jedino kad se osuši i postane u prah možda bi se moglo iskoristiti kao ekološko gnojivo – kaže Jozo Crnčević, koji se nada da će akcija uklanjanja krocnja po Kutima biti uspješna.
Agresivne biljke ima u svim dijelovima neretvanske močvare, i u lijevom i desnom zaobalju.
– Prilikom naših terenskih istraživanja raznolisni krocanj utvrđen je na različitim lokacijama na području cijele doline Neretve: jezera Modro oko i Desne, rijeke Mislina, Crne rijeke, jaruga Vrila i Modro oko, Matice i Prokopice gdje predstavlja veliki problem lokalnom stanovništvu – kazala je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove, te dodala kako se ozbiljno razmišlja o nabavi specijaliziranog broda koji će neretvansku dolinu spašavati od invazije vražje trave.
Stanilsav Soldo/Slobodna Dalmacija
Slike: Cropix