Terensko popisivanje stanovništva produljeno je do 29. listopada i dok se čekaju pravi rezultati demografske slike Hrvatske, Državni zavod za statistiku objavio je procjenu po kojoj je Dubrovačko-neretvanska županija krajem 2020. imala tri stanovnika više nego na popisu provedenom prije 10 godina. Među rijetkima smo u plusu, a unutar županije uočljivi su migracijski trendovi. Prema toj procjeni kretanja stanovništva, Dubrovnik ima dvije tisuće stanovnika više nego 2011. (4.695), dok ostale gradove pogađa depopulacija, piše Dubrovacki vjesnik
U Pločama žive, navodi DZS, 1.294 stanovnika manje nego na popisu iz 2011., a to je mali grad koji prema broji niti devet tisuća stanovnika. Opuzen je u jednom desetljeću ostao bez čak dvije tisuće stanovnika. Na popisu iz 2011. imao je samo 3.254 stanovnika i uživa status grada, iako su Konavle, Orebić ili Vela Luka brojniji.
Pad broja stanovnika od 2011. do 2020. bilježi se u gradovima Korčula, Metković, Ploče i Opuzen, te općinama, Zažablje, Vela Luka, Trpanj, Smokvica, Pojezerje, Lastovo, Kula Norinska, Blato i Dubrovačko primorje u kojem je broj stanovnika pao ispod dvije tisuće.
Unutar županije, povećanje broja stanovnika bilježi se u Dubrovniku (s 42.615 na 44.695), Župi dubrovačkoj (s 8.331 na 9.178), Stonu (s 2.407 na 2.742), Slivnom (s 1.999 na 2.033), Orebiću (s 4.122 na 4.229), Mljetu (s 1.088 na 1.172), Lumbardi (s 1.213 na 1.250), Konavlima (s 8.577 na 8.616) i Janjini (s 551 na 586 stanovnika).
Kako se mijenjao zakon koji reguliranje pitanje područj aposebne državne skrbi, ne čudi da su neke općine ranije obuhvaćene tim statusom, izgubile dio stanovništva.
Procjenjuje se da je Hrvatska izgubila više od pet posto populacije. Točne podatke pokazat će popis stanovništva koji je još u tijeku. Na pitanje, koliko je dosad popisano stanovnika u Dubrovniku, Državni zavod za statistiku daje objašnjenje zbog čega takav podatak ne mogu javno iznositi.
– Popis je u završnoj fazi, a budući da je na području Dubrovačko-neretvanske županije i grada Dubrovnika preostalo jako malo za obići, na terenu se nalazi preko šezdeset popisivača. Prema Zakonu, Državni zavod za statistiku objavit će prve rezultate Popisa 2021. najkasnije 60 dana od završetka popisivanja na terenu, a konačne rezultate u skladu s rokovima koji će biti definirani programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka. Međunarodne obveze Republike Hrvatske određene su Uredbom (EZ) br. 736/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o popisu stanovništva, kućanstava i stanova, prema kojoj države članice u roku 27 mjeseci od kraja referentne godine dostavljaju Komisiji (Eurostatu) konačne podatke. Svi individualni podaci prikupljeni Popisom stanovništva statistički su povjerljivi i službena su tajna te se objavljuju u zbirnom, agregiranom obliku. Prema Zakonu o službenoj statistici povjerljivi statistički podaci iskazuju se u obliku u kojem statističku jedinicu nije moguće identificirati ni izravno ni neizravno i ne mogu biti podloga za utvrđivanje bilo kakvih prava i obveza izvještajnih jedinica – kažu iz DZS-a.
Produljenje roka za drugi fazu terenskog popisivanja nije novost jer je ta mogućnost definirana i predviđena Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Prema dobivenim informacijama od popisivača s terena, iskustva s građanima su pozitivna i popisivači su iznenađeni ljubaznošću i komunikativnošću naših građana, kažu u Zavodu. Građani su uglavnom postavljali pitanja vezana za popisivanje pojedinih članova kućanstva i upisivanje točne adrese stanovanja
Silviva Rudinović/Dubrovački vjesnik