Zašto se SDP-ov gradonačelnik Ploča, ljubitelj Che Guevare, odbija izjasniti o bisti Franje Tuđmana u Rogotinu?

0

Možete mi evo, uzeti i slobodu, pa i život, ali ne i misao, ne i istinu, ne i moj prilog povijesti naroda kojemu pripadam. – dr. Franjo Tuđman

Danas se obilježava 22. godišnjica smrti prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, državnika koji je višestoljetne hrvatske snove o samostalnosti pretvorio u stvarnost.

Tijekom II. svjetskog rata borio se na strani antifašista. 1945. odlazi u Beograd gdje je 1960. promaknut u čin generala Jugoslavenske narodne armije. Pet godina kasnije doktorirao je povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1961. na osobni zahtjev napušta djelatnu vojnu službu i posvećuje se znanstvenoj karijeri. Vraća se u Zagreb gdje osniva Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, danas – Hrvatski institut za povijest, čiji je ravnatelj do 1967.

Zbog svojih stavova o nekim povijesnim pitanjima dolazi u sukob s komunističkim vlastima, koje ga optužuju zbog nemarksističnosti i nacionalizma u istraživačkim radovima. To se prije svega odnosi na viđenje da svaki narod ima pravo na vlastitu oružanu silu, protivljenje nametanju kompleksa NDH-a hrvatskom narodu, te ukazivanje na preuveličavanje broja jasenovačkih žrtava. Bio je i potpisnik Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine. Politički progon kulminirao je kada je izbačen iz Komunističke partije, uklonjen sa Sveučilišta te smijenjen s mjesta direktora Instituta i prisilno umirovljen.

franjo-tudman

U vrijeme “hrvatskog proljeća” Tuđman otvoreno zagovara suverenu Hrvatsku i obračunava se s jugoslavenskom ideologijom. Zbog takvih ideja komunistički režim dva ga je puta kaznio zatvorom.

Pobijedivši s HDZ-om na prvim višestranačkim izborima, 30. svibnja 1990. biva izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. U vrijeme raspada Jugoslavije i Domovinskoga rata vodio je Hrvatsku kao vrhovni zapovjednik do slobode, te međunarodnog priznanja ostvarivši tisućljetni san o hrvatskoj samostalnosti.

U proljeće i ljeto 1995. Hrvatska je vojska pod njegovim zapovjedništvom u akcijama “Bljesak” i “Oluja” oslobodila velike dijelove okupiranoga hrvatskog teritorija.

Većina hrvatskoga naroda uvijek će ga pamtiti po dvije činjenice: on je prvi predsjednik neovisne Republike Hrvatske i pod njegovim zapovjedništvom Hrvatska je pobijedila u nametnutom ratu.

Zbog ovih razloga Mjesni odbor Rogotin odlučio je Franji Tuđmanu postaviti bistu. Pisanim putem je zamolio gradonačelnika Ploča Mišu Krstičevića za suglasnost  da se bista prvom hrvatskom predsjedniku postavio na č.z. 900 k.o. Rogotin, površine 38 metara četvornih. Riječ je o parceli u vlasništvu Grada Ploča, koja je zapuštena i služi za odlaganje drvnog i drugog materijala, prikolica, za parkiranje i sl.

1. 2.

Treba napomenuti da je od gradonačelnika zatražena samo suglasnost, a financijska sredstva za bistu i uređenje okoliša prikupit će mještani Rogotina i svi dobri ljudi koji se žele uključiti u akciju.

No, niti nakon 80 dana SDP-ov gradonačelnik, ljubitelj Che Guevare, nije se udostojao odgovoriti. Možda bi Mjesni odbor Rogotin imao više sreće da je predložio postavljanje biste Mesara iz La Cabane, koji je svojim rukama ubijao zarobljene ljude. Ali, teško je zamisliti sastav Mjesnog odbora u Rogotinu koji bi izrazio želju za postavljanje biste hladnokrvnom ubojici koji, kako je primijetio jedan predsjednik države, „inspirira samo marginalce, ovisnike o drogama i ološ s ljevice“.

Ante Šunjić, urednik portala rogotin.hr

Share.

About Author

Comments are closed.