Preboljeli smo koronu na nogama, najmanje smo u cijeloj Hrvatskoj išli na bolovanja, a ni depresija nas nije pogodila

0

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u 2021. godini imali smo 48.577 aktivnih radnika. Podaci su to temeljeni na broju aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Uzmu li se u obzir podaci posljednjeg popisa, to je 42 posto ukupnog broja stanovnika. Zaposleni na području ove županije u državi se ističu po tome što najrjeđe idu na bolovanje, piše Dubrovacki vjesnik

Sjedilački poslovi i kralježnica

Područna služba HZZ-a Dubrovnik lani je zabilježila ukupno 450.217 dana privremene nesposobnosti za rad. U prosjeku, svakog je dana u županiji 1.438 radnika bilo na bolovanju. Dakle, stopa privremene nesposobnosti za rad ovdje je bila 2.96, što je najmanje u Republici Hrvatskoj u 2021. godini. Stopa na razini cijele države bila je 4.00.

Još jedan dokaz

Statistika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potvrđuje kako je dubrovačko područje među najteže pogođenima pandemijskom krizom. Broj aktivnih radnika u 2020. se najviše smanjio u područnim službama Dubrovnik, Pazin i Split. S boljim turističkim rezultatima prošle godine, rastao je i broj radnika. Radi usporedbe, u evidenciji HZZO-a 2019. bila su 49.863 aktivna osiguranika, 2020. ih je bilo 47.050, a u 2021. bilo ih je 48.577.

Najčešći razlozi za otvaranje bolovanja na dubrovačkom području bili su povezani s koronavirusom. Na prvom mjestu je akutna respiratorna bolest uzrokovana 2019-noCoV, potom druge bolesti s opasnošću po zdravlje zbog zaraznih bolesti, a na trećem mjestu su bolesti intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije. Bolesti kralježnice spadaju među najčešće zdravstvene probleme današnje populacije, osobito kad su u pitanju sjedilački, uredski poslovi.

– Veliki dio populacije ima problema s koštano-zglobnim sustavom, ali svaka profesija nosi svoje tegobe. Pomorci imaju teškoća s vidom i sluhom, postoje razlike i među poslovima u turizmu. Ovi pametni telefoni s brojačem koraka pokazali su da jedan konobar u danu prijeđe devet ili deset kilometara. Trčeći oko stolova, konobar dnevno prevali udaljenost do Kupara! Ako se tome pripišu moguće genetske predispozicije, osteoporoza i još štošta tijekom života, razumljivo je da se žale na bolove – kaže dr. Branko Gjukić, liječnik specijalist medicine rada u Domu zdravlja Dubrovnik.

Zabavili se o novom jadu

Mr.sc. Gjukić podsjeća na pionira preventivne dr. Andriju Štampara, čija je definicija zdravlja stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti.

Psiholozi i psihijatri upozoravaju na strah i zabrinutost u široj populaciji u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, što vodi većoj stopi anksioznosti, stresa, depresije i prekomjernog pijenja alkohola.

– U 2021. godini na dubrovačkom području nije porastao broj slučajeva privremene nesposobnosti za rad povezanih s depresijom, stresom, anksioznošću i ostalim psihičkim poremećajima. Prema dostupnim podacima, uočen je pad broja slučajeva za četiri posto – kažu u HZZO-u.

Otkud takva statistika? Od novog jada, stara bol će proći, komentira dr. Gjukić: „To je paradoks koji nam ukazuje da djelomično razlog leži i u lažnim bolovanjima. Sad kad je došla nova, pogibeljnija situacija, ljudi su se zabavili o novom jadu. To je kao u ratnom stanju, javlja se strah za egzistenciju“.

Samo u 2020. godini, u kontrolama HZZO-a zaključeno je 5.896 bolovanja, odnosno svaki četvrti slučaj provjeravane privremene nesposobnosti za rad.

Prevladavaju muškarci

Hrvatsko mirovinsko osiguranje u svojoj je evidenciji u studenom prošle godine imalo 45 tisuća osiguranika u Područnom uredu Dubrovnik, od toga 46,82 posto žena. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji 404 umirovljenika radila su do polovice radnog vremena, i tu prevladavaju muškarci (259). Poslodavac koji od 1. siječnja 2015. zaposli radnika mlađeg od 30 godina za njega je oslobođen plaćanja doprinosa na plaću do pet godina, a takvih je ovdje nešto više od tri tisuće.

Silvia Rudinović/Dubrovački vjesnik

Share.

About Author

Comments are closed.