VIDEO: Odlične vijesti za ljubitelje putovanja željeznicom, voznim redom predviđena linija Sarajevo Ploče

0

Nakon punih osam godina, voznim redom predviđena je željeznička linija Sarajevo – Ploče i obrnuto, od 1. srpnja do 28. kolovoza! Kako su nas izvijestili iz HŽ Putnički prijevoz „s obzirom da su uoči prošlogodišnje turističke sezone održavani razgovori između ŽFBH i HŽPP-a o mogućnostima uvođenja sezonskih vlakova između Sarajeva i Ploča, HŽPP je u novom voznom redu u plan stavio vožnju sezonskih vlakova te će se ponovno pokrenuti razgovori s ŽFBH o mogućnostima i interesu putnika za potencijalno uvođenje sezonskih vlakova“. U HŽPP su se, istina, ogradili kako će se pri donošenju konačne odluke „uz komercijalne i tehničke uvjete, vodit računa i o pandemiji koronavirusa“, no ova vijest zasigurno će obradovati sve ljubitelje putovanja željeznicom.

EMV-441-Kardeljevo Kardeljevo Kardeljevo_ljeto Motor_salon_VIP N.-1-5.1. N.-1-18.6

Prekidom putničkog prometa u prosincu 2013, iako je prijevoz tereta nastavljen, tada je bila završena priča koja je trajala više od 120 godina, jer je prugu od Sarajeva do Ploča započela Austro-Ugarska, nastavila Kraljevina Jugoslavija, a završila SFRJ. Pruga je bila izgrađivana u više etapa i bila je jedan od najvećih prometnih i infrastrukturnih projekata prošloga stoljeća. Dugačka je gotovo 200 kilometara, sa 27 željezničkih postaja, 71 mostom i 106 tunela. Tuneli su dugački oko 37 kilometara, a među njima je, s preko tri kilometra, najdulji Ivan, tunel prokopan kroz istoimenu planinu.

N.-1-23.1 Ploce_Kardeljevo_1982

prevoz_Separatora_za_Rusiju-1 Pruga_Sarajevo_Ploce-257

Pruga_Sarajevo_Ploce-260

Ganz-MAVAG 411/415

Ganz-MAVAG 411/415

Dana 1. kolovoza 1891. godine, uz prigodnu svečanost i pucanje topova s obližnjih brda, došao je prvi vlak u Sarajevo iz pravca Metkovića. Neretvanska pruga, kako su je zvali, građena je punih sedam godina i u nekoliko etapa. U novinskoj vijesti objavljenoj u mostarskom Novom Hercegovačkom Bosiljku, od 30. kolovoza 1884. godine stajalo je: “Glasa se da će opća radnja željeznice Mostar- Metković započeti 8. idućeg mjeseca, te do 30. travnja 1885. mora biti izručena sa svim gotava državi“.

Gradnja uskotračne pruge, koju je obavljala tvrtka Karlo V. Schwarz iz Beča, trajala je oko deset mjeseci, a nakon završetka Zemaljska vlada je promet na njoj povjerila posebnoj upravi sa sjedištem u Mostaru, dok je produženjem željeznice do Sarajeva za upravljanje cijelom linijom 1891. godine upravljala Direkcija u Sarajevu. Početkom 1887. započeli su radovi na pružnoj dionici Mostar – Jablanica – Rama – Ostrožac, koja je puštena u javni promet u kolovozu 1888. godine. Dio pruge od Ostrošca, Lisičića do Konjica završen je godinu dana kasnije, dok je dionica od Konjica do Sarajeva za građevinare predstavljala veliki izazov. Na kraju je odabrana dionica preko Ivan Sedla u dužini od 79 kilometara.

Pruga_Sarajevo_Ploce-263 Pruga_Sarajevo_Ploce-264 Pruga_Sarajevo_Ploce-265

Poziv_Metkovic

Pruga_Sarajevo_Ploce-259

Pruga_Sarajevo_Ploce-268

Red vožnje 1989/90 JŽ

Red vožnje 1989/90 JŽ

Kada je riječ o oko 22 kilometra dugačkoj dionici kroz Hrvatsku, početkom 1923. godine članovi Odjeljenja državnih željeznica u Sarajevu snimali su teren kroz dolinu Neretve i napravili projekt za gradnju pruge. No, tek 10. lipnja  1936. Ministarstvo saobraćaja Kraljevine Jugoslavije donijelo je Uredbu za trasiranje i građenje novih željezničkih pruga u kojoj je predviđeno „građenje pruge uskog kolosijeka Metković–pristanište na moru (Ploče-Aleksandrovo), s ciljem da se „olakša izvoz iz Bosne i Hercegovine, koji je danas upućen na pristaništa Dubrovnik (Gruž) i Zelenika (Boka kotorska). Imenovan je Odbor za građenje pruge sa sjedištem u Metkoviću, a članovima su imenovani: ing. Milivoje Borisavljević, viši savjetnik Direkcije državnih željeznica, ing. Miloš Skakić, viši savjetnik Odjeljenja za građenje državnih željeznica i ing. Ante Barić, šef Sekcije sa sjedištem u Metkoviću. Rok za izgradnju pruge bio je dvije godine. Pruga je u cijelosti dovršena  početkom srpnja 1942., o čemu svjedoči telegram njemačkog opunomoćenog generala u Zagrebu S. Kaschea, u kojem obavještava Ministarstvo javnih radova u Rimu „da je gradnja pruge do Ploča završena i da slanje talijanskih radnika više nije potrebno“. Osim talijanskih radnika, radna snaga bila je i iz naselja kroz koje prolazi pruga, a angažirani su bili i pripadnici Organizacije Todt iz Njemačke. Nakon Talijanske kapitulacije Njemačka obnavlja partizanskim diverzijama djelomično oštećenu prugu i polovinom lipnja 1944. godine pušta je u promet. Povlačenjem, njemačka vojska oštećuje prugu i ona se ponovno obnavlja da bi polovicom srpnja 1945. bila puštena u promet cijela dužina pruge od Ploča do Sarajeva.

Foto-53-Mostar_EMG_411 Ispracaj_prvog_voza-1 Ispracaj_prvog_voza-3 Konjic_MV_801 Konjic_odlazak_cire Lukac_most_1 Mostar_nova_st

Izgradnja pruge normalnog kolosijeka Sarajevo Ploče

Godine 1954. godine započeli su najprije pripremni, a zatim i glavni radovi na tunelima kod Čelebića. Polovinom 1958. do kraja 1959. godine počeli su intenzivni radovi na potezu Blažuj – Pazarić  – Raštelica  – Bradina  – Grad – Ovčari – Konjic do Čelebića, koji su podrazumijevali radove na trasi pruge, na tunelima, željezničkim mostovima i vijaduktima. Na hrvatskoj strani radovi su počeli 1962.,  regulacijom korita Neretve (Kula Norinska – Rogotin) i radovima na ranžirnoj stanici Ploče. Pruga se gradila iz nekoliko izvora, zajedničke savezne blagajne, dolarskih kredita kod Međunarodne banke i iz Fonda za nerazvijene.

Pruga Sarajevo – Ploče predana je u promet 29. studenoga 1966. godine povodom proslave Dana Republike Jugoslavije, a službeni promet s voznim redom, započeo je 1. prosinca iste godine s dizel-vučom. Prvi svečani vlak na dizel vuču prugom normalnog kolosijeka krenuo je iz Sarajeva do Mostara 26. studenoga 1966., povodom obilježavanja dana Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću. Vlak je vozio strojovođa Refik Masnopit, a od Mostara do Ploča, dan kasnije, vlakom je upravljao strojovođa Pero Andrić.

Od 1967. do kraja svibnja 1969. godine završeni su radovi na polaganju kontaktne mreža monofaznog sistema, odnosno ugrađeni su elektro-relejni signalno-sigurnosni uređaji s telekomandnim uređajem koji omogućuje daljinsko upravljanje prometom iz Rajlovca kod Sarajeva.

Olimpik-EMG-415-3 Pruga_Sarajevo_Ploce-34 Pruga_Sarajevo_Ploce-40

Pruga_Sarajevo_Ploce-58 Pruga_Sarajevo_Ploce-95 Pruga_Sarajevo_Ploce-97 Pruga_Sarajevo_Ploce-109 Pruga_Sarajevo_Ploce-110

Prekid prometa zbog ratnih događanja

Zbog ratnih događanja 3. travnja 1992. godine u 10:42 u kolodvor Ploče stigao je posljednji putnički vlak iz Sarajeva (Zagreb – Ploče), a 7. svibnja 1992. godine u 12:45 otpremljen je posljednji teretni vlak prema Sarajevu nakon čega je nastupio potpuni prekid prometa iz Ploča prema Mostaru i Sarajevu. U ratnom periodu vozili su lokalni vlakovi na relaciji Ploče – Metković – Čapljina – Žitomislići i obratno pod upravom Hrvatskih željeznica i Željeznice Herceg Bosne (od 1992. do kraja 1998. godine), odnosno lokalni vlakovi od Pazarića a kasnije od Raštelice – Konjica – Jablanice i obratno pod upravom Željeznice Bosne i Hercegovine.

Prvi poslijeratni vlak s dizel vučom iz Sarajeva prema Pločama krenuo je 16. lipnja 1996. godine. čime je označen početak uspostavljanja željezničkog prometa na ovoj dionici. No, tek nakon više od dvije godine službeno je uspostavljena linija Sarajevo – Ploče. Polovicom prosinca 2002. godine iz kolodvora Ploče otpremljen prvi poslijeratni vlak za Zagreb i time uspostavljena linija Ploče – Sarajevo – Zagreb. Istina, za tu liniju u Pločama nije kupljena niti jedna karta. Tome je kumovala nedovoljno obnovljena željeznička mreža i brojne carinske formalnosti, posebice zbog entiteta u BiH, pa je vožnja do Zagreba trajala tri sata više nego prije. Linija se održavala do 15. prosinca 2013. godine kada su Hrvatske željeznice u potpunosti ukinule željeznički putnički promet od Ploča do Metkovića pa su vlakovi prema Sarajevu i Zagrebu polazili iz stanice Čapljina.

Pruga_Sarajevo_Ploce-208 Pruga_Sarajevo_Ploce-210 Pruga_Sarajevo_Ploce-211 Pruga_Sarajevo_Ploce-212 Pruga_Sarajevo_Ploce-213

Ganz-MAVAG 411/415

Ganz-MAVAG 411/415

Odlazak legendarnog Ćire

Petog studenog 1966. godine iz Ploča je prema Sarajevu krenuo posljednji „Ćiro“, legendarni vlak koji je, brzinom od 40-ak km/h desetljećima prevozio ljude na uskotračnoj pruzi. Ostat će zapisano da je lokomotiva bila Čapljinska, da je strojovođa bio Alija Klepo iz Jablanice, a ložač Zdravko Ljoljić. Na okićenom Ćiri bila bio je natpis:„Ćiro-odlazi, dizel-dolazi“. Na željezničkim stanicama priređivao mu se topao doček. Posebno svečano, s tisućama ljudi, bilo je na stanicama u Mostaru, odakle ga je vukla  „Đakuša“ sa strojovođom Matom Soldom i ložačem Salkom Hodžićem, te u Konjicu. Od Konjica je strojovođa bio Drago Nedved, a ložač Talo Bilanović. Ta vučna lokomotiva danas se nalazi u uskotračnom muzeju u austrijskom gradiću Frojach. Iz Bradine je vukla lokomotiva serije 85, strojovođa je bio Antonom Slatinšek, a ložač Mustafa Mujezinović. Kondukteri su bili Miloš Vujević, Nikola Krajišnik i Osman Hodžić. Pogađate, vozna kompozicija je u Sarajevo stigla s nemalim zakašnjenjem.

Pruga_Sarajevo_Ploce-220 Pruga_Sarajevo_Ploce-221

Salon_Sarajevo_5 sarajevo_ekspres

stanica_sarajevo_enterijer-1

 

 

 

 

Share.

About Author

Comments are closed.