Snažan oporavak bosanskohercegovačke industrijske proizvodnje snažno je utjecao na poslovne rezultate Luke Ploče, najvažnije luke gospodarstvu susjedne države čiji uvoz i izvoz čine više od 90 posto prihoda te druge po veličini hrvatske luke. Ovisnost poslovanja o gospodarstvu države luci u zaleđu ali i podizanje operativne efikasnosti donijelo je u protekloj poslovnoj godini značajan rast, piše Lidermedia.hr
Pogledom s vrha lučkog vatrogasnog tornja sagledavamo veličinu i značaj Luke Ploče, najvećeg i najvažnijeg poslovnog subjekta na delti Neretve, toliko velike i značajne za to plodno riječno ušće na jugu Hrvatske da je zbog nje i pored nje nastao čitav jedan grad s kojim luka danas dijeli ime. Pogled sa te najviše točke u luci, u kojoj od prije koju godinu kontrolni paket dionica ima Pavao Vujnovac odnosno njegova Energia Naturalis (ENNA), i bez uvida u poslovne knjige pokazuje ovisnost o bosanskohercegovačkom gospodarstvu, pogled na gomile metalurškog ugljena namijenjenog industriji BiH, rasutom teretu koji čini većinu tereta koji se prekrcaju u Pločama.
Da je poslovna 2021. bila najuspješnija godina u povijesti Luke Ploče, otkriva nam predsjednik Uprave Hrvoje Livaja, mladi ekonomist koji je prije imenovanja na čelo luke radio kao izvršni direktor za logistiku ENNA-e:
– Ostvarena nekonsolidirana neto dobit iznosi 27,5 milijuna kuna odnosno 30,5 konsolidirano. EBITDA marža ostvarena iz osnovne djelatnosti je bila 31 posto što je na razini najboljih europskih luka – navodi Livaja.
Odličnim poslovnim rezultatima doprinijela su i značajna ulaganja u modernizaciju poslovnih procesa, najviše ono u novi terminal za rasute terete koji je značajno povećao konkurentnost.
– Povećanje konkurentnosti ogleda se u veličini broda koji možemo primiti, iskrcajnim normama te povećanom skladišnom kapacitetu. Naše iskrcajne norme sada su na razini najboljih terminala za rasute terete u Europi, a imamo i značajan rast prihoda od skladištenja roba, s obzirom da se dotadašnji kapacitet maksimalnog jednokratnog uskladištenje povećao za 600 tisuća tona – tumači Livaja te navodi i kako se kroz ostvarene iskrcajne norme ogleda značajno poboljšanje operativne efikasnosti a i da se bolji rezultati odnosno veća produktivnost ostvaruju sa manjim brojem radnika.
Globalni poremećaj u pomorskom prijevozu, u kojem je zbog strogih pandemijskih pravila u kineskim kontejnerskim lukama došlo do zagušenja kontejnerskih luka diljem svijeta, na Luku Ploče nije značajno utjecao jer je riječ o luci koja služi za prekrcaj gotovo svih vrsta tereta a ne samo kontejnera. Od lani ukupno prekrcanih 3,88 milijuna tona tereta, bilo je 65 posto rasutih, 22 posto tekućih, dok se ostatak odnosio na generalne terete. Na pitanje planiraju li možda povećati kontejnerski promet i kakva su očekivanja i planovi u ovoj godini, predsjednik Uprave nam je odgovorio:
– Najvažniji od predstojećih strateških projekata je povećanje i unapređenje kapaciteta na kontejnerskom terminalu, u okviru razvoja Luke Ploče kao pametne zelene luke. Planiramo i daljnje ulaganje u razvoj i digitalizaciju, a ukoliko ne bude nekih novih globalnih poremećaja, očekujemo da iduća poslovna godina bude na tragu prethodne – odgovorio nam je Hrvoje Livaja te ustvrdio i brojkama potkrijepio tvrdnju da su od 2018. do danas poboljšani svi financijski i operativni pokazatelji pa na kraju zaključio kako će ostvarene trendove i rezultate nastojati zadržati.
Aleksandar Tešić