Odbjegle pčele predstavljaju veliku opasnost za građane u urbanim sredinama, posebno one koji imaju alergijske reakcije na pčelinji ubod. U ovo doba godine, pčele su na vrhuncu svog razvoja. Zato se događa da se u dvorištima i na stambenim zgradama često pojavljuju rojevi s kojim ljudi ne znaju što činiti. Nedavno smo tako imali primjer rojenja pčela na zidu crkve Male braće u Dubrovniku što je izazvalo veliko zanimanje prolaznika na Stradunu, piše Dubrovacki vjesnik
U proljeće iz košnice izađe stara matica i povede dio društva ili se podijeli na više rojeva i kasnije izađu mlade matice. U principu, kada se zajednica izroji, od nje se odvoji vojska pčela koja će donijeti med, pelud i koja će puno lakše sebi osigurati hranu za zimu. S druge strane, ukoliko se taj roj ne uhvati, on će biti prepušten sebi negdje u divljini.
Pa iako imamo veliki broj slučajeva odbjeglih pčela koje se roje po urbanim sredinama na neprimjerenim mjestima zbrinjavanje takvih pčela nije uvršteno u prijedloga programa potpore za zbrinjavanje napuštenih, izgubljenih ili privremeno oduzetih domaćih životinja za 2022. godinu. Naime, u e savjetovanju na primjedbu pojašnjeno je kako se na pčele odnosi Pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše, koji pak ne regulira problematiku odbjeglih pčela.
– Samo na području grada Zagreba imali smo 150 intervencija sakupljanja rojeva pčela-ističe Dražen jerman iz Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak koji su skupa sa pčelarstvo on line iz Varaždina pokrenuli projekt humanog zbrinjavanja odbjeglih rojeva pčela kroz “hrvatsku pčelarsku službu 112”.
Na području Dalmacije taj projekt je krenuo u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji dok su u Dubrovačko-neretvanskoj u tijeku završne pripreme.
Dakle građani koji primijete roj pčela o tome izvijeste na broj 112, koji pak zove zaduženog pčelara da ih sakupi i humano zbrine-kazao je voditelja hrvatske pčelarske službe 112 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pčelar iz Podstrane, Mrko Ljubičić.
– Za građane je ova usluga besplatna-naglašava Ljubičić, koji se nada će “pčelarska hitna služba” zaživjeti uskoro i na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Ne treba tu puno ljudi, dovoljna su dva tri pčelara koji će odraditi posao-pojašnjava.
“Sakupljačima” pčela na terenu asistiraju vatrogasci sa pokretnom košarom i skalama te po potrebi i policija ako treba regulirati promet i osigurati prostor.
– Roj pčela se ukloni za nekih dvadesetak minuta. Od opreme pčelar mora imati kombinezon, dimilicu, dlijeto, četku te poseban usisivač kojim se pčele usisavaju u poseban spremnik. Riječ je o humanom zbrinjavanju-pojašnjava Ljubičić.
Ljudi su u strahu pčele prskali insketicidima ili su ih palili, no to sada nije potreba.
Usisane pčele sve su žive. Odnese ih se u košnice gdje nastavljaju novi život.
Rojenje pčela je njihova prirodna reprodukcija. Pčele se tako šire i održavaju svoju vrstu. To je najnormalnija prirodna pojava i građani ne bi trebali dirati rojeve već samo pozvati 112.
Ali pčelarska hitna služba izlazi na teren samo kada su pčele u pitanju. Ne stršljeni ili ose. Njih sakupljaju ovlaštene tvrtke koje imaju koncesiju za sanitarno zbrinjavanje opasnih životinja.
Stanislav Soldo/Dubrovački vjesnik
Slika: Cropix