Kamenica nije mogla dati previše, ali je zato čovjek znao koliko mu je dosta
Predstavljanje monografije „Malostonski zaljev – kraljevstvo kamenice“ održano je u petak, 20. svibnja 2022. u tvrđavi Kaštio u Stonu.
Dvojezična monografija izrađena je s ciljem isticanja vrijednosti prirodne i povijesno-kulturne baštine Malostonskog zaljeva i sa zadatkom promicanja školjkarstva kao važne gospodarske djelatnosti ovoga područja. Njenu izradu inicirala je Udruga Stonski školjkari u okviru projekta “Školjkarstvo u Malostonskom zaljevu – prirodno bogatstvo, kulturna baština i način života”, koji je financiran iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u okviru FLAG natječaja za dodjelu potpore projektima u okviru Mjere 3.1. “Potpora razvoju male turističke infrastrukture i usluga povezanih s ribarstvom i akvakulturom” FLAG-a Južni Jadran.
Sadržajno bogato i atraktivno opremljeno izdanje podijeljeno je u sedam tematskih cjelina, a neupitnu znanstvenu i stručnu relevantnost knjige na njezinih 345 stranica jamče zastupljeni autori: prof. dr. sc. Nenad Jasprica, dr. sc. Mirna Batistić, dr. sc. Valter Kožul, dr. sc. Jakša Bolotin, doc. dr. sc. Irena Ipšić, Vedran Kunica, mag. ing. maricult. i Josip Žuvela, prof.
U prvom poglavlju Nenad Jasprica obrađuje floru i vegetaciju obalnog i priobalnog dijela Malostonskog zaljeva te donosi osvrt na njegove specifičnosti u odnosu na slične ekosustave na istočnoj obali Jadrana. Uz Mirnu Batistić čitatelji zaranjaju u podmorje i upoznaju organizme koje ne vidimo golim okom, a temelj su ekosustava i školjkarstva. Valter Kožul bavi se poviješću ribarstva u Malostonskom zaljevu i ribarstvenom biologijom, dok Jakša Bolotin opisuje prirodne značajke područja koje pogoduju razvoju naselja školjkaša s naglaskom na Malostonsku kamenicu kao dragulj faune Zaljeva. Na temelju brojnih povijesnih činjenica i arhivskih zapisa koji svjedoče o tradiciji i važnosti uzgoja kamenica Irena Ipšić donosi pregled povijesnog kontinuuma u uzgoju kamenica od vremena Dubrovačke Republike. U šestom poglavlju autor Vedran Kunica obrađuje tehnološki razvoj uzgoja, suvremene trendove i stanje školjkarstva te perspektive i budućnost školjkarstva i Malostonskog zaljeva u cjelini. Završno poglavlje Josipa Žuvele posvećeno je značenju kamenice u suvremenoj gastronomiji, a čitateljima će posebno biti zanimljivi i recepti jela i pripravaka od kamenica.
Uz autore i urednike te druge suradnike na opremi izdanja, promociji su prisustvovali ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović, zamjenik župana Dubrovačke-neretvanske županije Joško Cebalo, načelnik Općine Ston Vedran Antunica te predsjednica Udruge Stonski školjkari Marija Radić te brojni drugi predstavnici javno-političkog života i znanstvene zajednice.
– „Ova monografija predstavlja skup najznačajnijih znanja i spoznaja o Malostonskom zaljevu“, rekao je uvodno jedan od urednika izdanja Vedran Kunica, ujedno voditelj cjelokupnog projekta „Školjkarstvo u Malostonskom zaljevu – prirodno bogatstvo, kulturna baština i način života“. Kazao je kako je ideja o monografiji rezultat rada na izradi dokumentacije za Europsku Komisiju u procesu dokazivanja posebnosti Malostonske kamenice i njenog upisa u registar zaštićenih oznaka izvornosti Europske Unije. –„Upravo nam je taj rad ukazao na izniman broj dokumenata, znanstvenih radova i istraživanja o Malostonskom zaljevu, disperziranih i nikad objedinjenih u jedno djelo, a time i nedostupnih većini“.
Izradi monografije svoj pečat dali su i mnogi žitelji područja. Naime, do podataka, o kojima nije bilo drugih izvora, dolazilo se putem svjedočanstva lokalnih stanovnika. –„Njihova obiteljska iskustva i sjećanja dodatno su obogatila spoznajnu vrijednost o značenju ove gospodarske grane za lokalni razvoj te im stoga neizmjerno zahvaljujemo na susretljivosti i ustupljenom vremenu“, rekao je Kunica.
Uz impresivne profesionalne fotografije Malostonskog zaljeva i njegovog podmorja izdanje obogaćuje i veliki broj fotografija iz privatnih obiteljskih albuma. -„I stare požutjele i one novije, raznobojne fotografije, ocrtavaju iste žuljevite tragove, dokazuju da iza svega stoji čovjek i njegov trud, ista ljubav utkana je u taj mikrosvijet koji je postojan i darežljiv, a ipak tako nježan i osjetljiv“, istaknula je recenzentica knjige, doc. dr. sc. Jasenka Maslek. Smatra da se monografija „Malostonski zaljev – kraljevstvo kamenice“ može promatrati kao svojevrsni hommage višestoljetnom suživotu čovjeka i kamenice, ljudskom trajanju kroz vrijeme i životu u suglasju s prirodom. –„Kamenica nije mogla dati previše, ali je zato čovjek znao koliko mu je dosta“, rekla je Maslek.
Dvojezičnost teksta (na hrvatskom i engleskom jeziku), kao i digitalno izdanje koje je dostupno na internetskoj stranici: https://www.malistonoyster.com/en/read-our-book, omogućuje svima koji to žele izravno upoznavanje s prostornim potencijalima, prirodnim specifičnostima i tisućljetnom tradicijom uzgoja školjkaša. -„Monografija je namijenjena svima koji na bilo koji način sudjeluju u znanstvenom i stručnom promišljaju o razvoju Malostonskog zaljeva, svim stanovnicima ovog područja, ali i široj javnosti, ne samo domaćoj nego i stranoj“, rekla je autorica i suurednica izdanja Irena Ipšić.
-„Uzgoj kamenica na ovom području, dokazano, ima svoj višestoljetni kontinuitet. Kao luksuzna namirnica u vrijeme Dubrovačke Republike nalazila se na jelovnicima najsvečanijih državničkih gozbi i privatnih trpeza, a o njezinoj vrijednosti govori i činjenica da je nerijetko bila sastavni dio poklona koje su predstavnici dubrovačke vlasti poklanjali tijekom svojih diplomatskih misija. Zbog svoje iznimne kvalitete kamenica se u moderno doba nametnula kao kraljica gastronomije i autentičan brand dubrovačkog područja. Vjerujem da će ovaj projekt rezultirati profiliranom turističkom promocijom ovoga jedinstvenog područja i njegove gastronomije. Jednako tako, nadamo se da će potaknuti svijest o nužnosti održivog razvoja i zaštiti ovog jedinstvenog lokaliteta“, zaključila je Ipšić te je u ime svih autora zahvalila Udruzi Stonski školjkari na ukazanom povjerenju. Istaknula je pritom da je većina autora sa Sveučilišta u Dubrovniku i njegovih sastavnica.