Hrvatske gruntovnice u drugom kvartalu ove godine nagomilale su 27,4 posto više neriješenih redovnih predmeta nego što ih je bilo u prva tri mjeseca 2022., pokazuje najnovije izvješće o radu zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova Ministarstva pravosuđa i uprave.
Tako je krajem lipnja u gruntovnicama bilo ukupno 51.224 neriješena redovna predmeta, dok ih je krajem ožujka ove godine bilo 40.197, odnosno broj se povećao za nevjerojatnih 11.027.
Ako pogledamo isto razdoblje prošle godine, onda je ta brojka veća za 10.850 predmeta.
U odnosu na prva tri mjeseca ove godine, gruntovnice su u drugom kvartalu izdale 6,4 posto manje ZK izvadaka, smanjile su broj riješenih predmeta za gotovo dva posto, a u istom je razdoblju povećan broj zaprimljenih predmeta za 2,7 posto. Dakle, iako rast zaprimljenih predmeta nije značajan, zaostaci referenata jako su se povećali, pa se nakon pozitivnog trenda koji je zabilježen u koronakrizi, kada je u 2020. broj neriješenih predmeta srezan na trećinu, s 55.990 na 37.776, u zemljišnoknjižnim odjelima ponovno je došlo do velikog zastoja, donosi Jutarnji.
Prema ovom izvješću u drugom kvartalu 2022. broj riješenih predmeta bio je manji od broja zaprimljenih predmeta, te tako stopa rješavanja svih predmeta iznosi 91,80 posto, odnosno 92,92 posto u odnosu na riješene redovne predmete. U odnosu na posebne predmete, u istom je razdoblju riješeno više posebnih predmeta nego što ih je zaprimljeno, pa stopa učinkovitosti iznosi 106,77 posto.
Za usporedbu, u drugom kvartalu prošle godine, stopa rješavanja svih predmeta iznosila je 97,57 posto, a redovnih 97,63 posto, odnosno u godinu dana smanjila se za gotovo šest posto. Inače, redovni predmeti uglavnom su uknjižba prava vlasništva temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine i uknjižba založnog prava, dok su posebni predmeti oni složeniji, gdje su, primjerice, prigovori, žalbe, prijedlozi za povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora…
Kada je pak riječ o prosječnom vremenu za rješavanje redovnih predmeta, u usporedbi s drugim kvartalom prošle godine, broj je smanjen s 25 na 23 dana, ali ako se pogleda 2020. i 2021. godina, i tu je došlo do pogoršanja.
U 2020. je, naime, prosječno bilo potrebno 19 dana, a u prošloj godini 18 dana za rješavanje redovnih predmeta, a danas referent u prosjeku samo jedan redovni predmet poput uknjižbe prava vlasništva rješava 23 dana. Odnosno, treba mu pet dana više nego u prošloj godini.
Sedam gruntovnica redovne predmete rješava u prosjeku za više od 60 dana, i to ona u Gospiću (78), Imotskom (71), Pločama (74), Buzetu (86), Poreču (77), Drnišu (65) i Blatu na Korčuli (71).
Na kraju lipnja bilo je 13 zemljišnoknjižnih odjela koji su imali više od 1000 neriješenih redovnih predmeta, a na prva tri mjesta, tradicionalno, smjestile su se gruntovnice u najvećim gradovima, dok gruntovnica u Dubrovniku, koja je u prvom kvartalu imala više od 1000 neriješenih redovnih predmeta, sada bilježi pozitivan trend i ima 980 neriješenih redovnih predmeta.
Na prvom mjestu s 5506 neriješenih redovnih predmeta je gruntovnica u Zagrebu, dok splitska ima 3727, a riječka 3083 neriješena predmeta.
Ono što je pozitivno jest podatak da se bilježi povećanje elektroničkih upisa pa je tako u usporedbi s prvim kvartalom čak 8,8 posto više prijedloga za upis u zemljišnu knjigu podnesenih elektroničkim putem. Od strane javnih bilježnika došlo je do povećanja broja prijedloga podnesenih elektroničkim putem za 8,8 posto, od strane odvjetnika za 9,5 posto, u eSpisu povećanje iznosi 11,2 posto, a od strane DORH-a došlo je do smanjenja broja podnesenih prijedloga online za 1,2 posto, prenosi Jutarnji.
Iz Ministarstva pravosuđa i uprave pojašnjavaju da je do ovog enormnog povećanja neriješenih predmeta došlo jer je u tom razdoblju bio u tijeku natječaj za subvencionirane kredite prema programu stambenog zbrinjavanja, pa je prema zadnjim službenim podacima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) na dan 16. svibnja zaprimljeno 5870 zahtjeva.