Neretva kao najznačajnija tekućice Jadranskog slijeva u Hrvatskoj i BiH izvire u podnožju planine Zelengore , a od ukupne dužine toka Neretve od oko 240 kilometara Hrvatske vode skrbe o zadnja 22,3 kilometra koja se nalaze u Republici Hrvatskoj. Plovni dio rijeke od ušća rijeke do Metkovića je 21 kilometar.
Današnji tok rijeke Neretve od granice sa Bosnom i Hercegovinom do ušća je dijelom prirodni vodotok, a dijelom umjetno korito izgrađeno tijekom velikih regulacijskih radova koje je provela tadašnja Austro-Ugarska država u periodu od 1880.-1888. godine. Regulacijskim radovima za potrebe plovnosti do luke Metković, pored dionice od Kule Norinske do Metkovića, iskopano je i novo korito od Komina do ušća u more, te su izgrađeni kameni i pješčani nasipi na obalama, te regulacijske kamene obaloutvrde.
Obale rijeke ugrožene su stalnom erozijom rijeke, naročito u vrijeme velikih voda. Uslijed toga dolazi do nestabilnosti i urušavanja obala i ugrožavanja zaštitnih vodnih građevina kao što su to nasipi, kamene obaloutvrde, kamena pera.
Hrvatske vode kroz godišnje i višegodišnje planove održavanja ulažu značajna financijska sredstva kako bi umanjile moguće štete . Tako je i ove godine u okviru redovnog održavanja, u tijeku sanacija kritične dionice na desnoj obali nizvodno od mosta Rogotin u koju se trenutno ulaže oko 2,5 milijuna kuna.
Radove koji uključuju ojačane nožice i pokosa korita rijeke, obavlja tvrtka Neretvanski sliv d.o.o. Opuzen. Kameni materijal se doprema pomoću plovnih objekata-maona. U sklopu planiranih radova u realizaciju projekta uključeni su i klesari koji dopunjuju oštećene dijelove klesane kamene obaloutvrde izgrađene prije 140 godina .
Bageri će, također, očistiti naplavine i riječni nanos u dijelu korita stare rijeke Neretve na spoju sa Neretvom. Tim je dijelom stare rijeke, za mnoge poljoprivrednike jedinom komunikacijom do svojih zemalja, sada onemogućen promet zbog ogromnih količina smeća i nanosa dospjelih Neretvom. Osim čišćenja i omogućavanja plovnosti, realizacijom ovoga projekta omogućit će se dotok svježe slatke vode iz Neretve u zaštićeni rezervat Parila.
„Posljednjih desetak i više godina Hrvatske vode za sanaciju obala rijeke Neretve svake godine planiraju i realiziraju znatna financijska sredstva. Kroz dugogodišnji period od vremena izgradnje regulacijskih vodnih građevina uz obale Neretve dogodile su se promjene u vodnom režimu rijeke Neretve, a naročito nakon izgradnje hidroenergetskih objekata na rijeci i njenim pritokama u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Izgradnjom akumulacija, regulacijom pritoka Neretve, smanjio se prirodni donos suspendiranog riječnog nanosa kao i vučenog riječnog nanosa koji se u prirodnom stanju taložio u koritu rijeke i ušću u more. Erozija korita, odnosno produbljenje korita direktno utječe na stabilnost obala Neretve, te dolazi do urušavanja obala i oštećenja vodnih građevina. Hrvatske vode putem programa sanacije oštećenja obala prouzročenih erozijom, a naročito nakon prolaska velikih vodnih valova u 2010 godini, kroz godišnje planove održavanja obavljaju popravak postojećih obaloutvrda .
Erozija, međutim, nije prisutna samo na dijelu koji se zadnjih godina obnavlja, nego na brojnim lokacijama uz rijeku. Prema do sada odrađenim aktivnostima i prikupljenim geodetskim snimkama, postoji veći broj kritičnih dionica koje će se morati sanirati u godinama koje dolaze. Područje Donje Neretve je mali ali izuzetno vrijedan prostor sa brojnim naseljima, uređenim poljoprivrednim površinama koje je potrebno štititi od poplava“, rekao je Joško Erceg, dipl.ing.građ., zaposlen u Hrvatskim vodama kao voditelj Vodnogospodarske ispostave Neretva-Korčula i istaknuo kako su, također, na obalama rijeke značajne državne i lokalne prometnice, međunarodni željeznički koridor, a svi se ti objekti direktno naslanjaju ili su dio ugroženih vodnih građevina, pa su, tim više, značajne spomenute aktivnosti koje provode Hrvatske vode.
