Zbog sve učestalijih prijava kaznenih djela prijevare putem internetskog ulaganja u kriptovalute želimo građane još jednom upozoriti i skrenuti pozornost na što trebaju paziti
Foto: Ilustracija
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je samo tijekom ove godine zaprimila 13 prijava građana koji su ulaganjem u kriptovalute preko prevarantskih stranica ostali bez ukupno 3,5 milijuna kuna svojih ušteđevina.
Oštećeni najčešće ulažu novčane iznose do 100 tisuća kuna, a najveći ovogodišnji uložen novčani iznos je 950 tisuća kuna, dok je primjerice najveći prošlogodišnji uloženi novčani iznos bio 1.375.348,00 kuna, a godinu prije 130 tisuća Eura.
Kod ovakvih ponuda važno je, prije bilo kakvih ulaganja, provjeriti imaju li društva koja nude ovakve usluge dozvolu za poslovanje na području Republike Hrvatske i dobro se posavjetovati sa stručnim osobama prije samog ulaganja u kojima se obećava velika i brza zarada.
Kod prijevare oko ulaganja u kriptovalute počinitelji najčešće žrtve kontaktiraju telefonski s pozivnih brojeva +44 (pozivni brojevi iz Velike Britanije), a zatim ih upute na lažne internet stranice za ulaganje.
Osim lažnih stranica, koje zaista djeluju legitimno, od osoba se u prvom koraku traži instaliranje aplikacije koje omogućuju kontrolu nad vašim računalom, a potom, ukoliko je riječ o prijevari, nakon instaliranja raznih lažnih platformi koje prikazuju lažno stanje o ostvarenoj zaradi, potencijalne žrtve potiče se na daljnja ulaganja, čime se žrtve dovodi do sve većih iznosa za koji će na kraju biti prevareni.
Stranica za ulaganje ima puno i stalno se gase i nastaju nove. Najbolje je prije bilo kakvih ulaganja malo se raspitati, odnosno istraživati. Stranice koje služe za lažno ulaganje će najčešće već u samoj internetskoj tražilici ponuditi objave u kojima ljudi putem komentara iznose svoja negativna iskustva i te stranice prijavljuju kao prevarantske.
Tijekom komunikacije potrebno je svakako izbjeći dostavljanje povjerljivih osobnih podataka, fotografija osobnih isprava, bankovnih kartica, slanje jednokratnih zaporka aplikacija internetskog bankarstva, kao i druge podatke vezane za autorizaciju bankovnih transakcija.
Ova vrsta kaznenih djela se evidentira pod čl. 271 KZ-a RH, Računalna prijevara i iz dosadašnjeg iskustva možemo reći da je u pravilu riječ o počiniteljima koji djeluju kao dobro organizirana grupa, koja čak i u trenutcima kada oštećena osoba shvati da je prevarena, istoj nudi priliku za povrat novca, odnosno javlja se druga grupa koja nudi usluge povrata izgubljenog novca te se od oštećene osobe traže nove uplate kako bi se dio novca vratio, što rezultira samo većim iznosom za koji će osoba biti prevarena.
Ukoliko ne uspiju, javljaju se iz „ureda za porez“ te inzistiraju na daljnjim uplatama uz obrazloženje kako će nakon uplate „poreza“ uslijediti isplata navodno ostvarene dobiti, što se u pravilu nikada ne dogodi, već se opet u slučaju uplate povećava konačni iznos štete.
Stoga želimo građanima, koji se odluče na ovu vrstu ulaganja, savjetovati da se prije ulaganja dobro informiraju i zatraže nepristran financijski savjet stručne osobe kao i da budu sumnjičavi kada se u ponudama obećava sigurna investicija i velika dobit, a da se u slučaju bilo kakve sumnje na prijevaru obrate policiji.