U Varaždinu, Svetoj Nedelji i gradu Rabu najbolje se živi, Samobor je najbolji veliki grad za gospodarstvo, Osijek je novi dobitnik nagrade Eco city, a Rijeka “najpametniji” veliki grad.
To su ponajvažniji ishodi ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista i portala Gradonačelnik.hr koji je u četvrtak završen proglašenjem ukupno 15 gradova pobjednika i dodjelom nagrada u Opatiji.
Najuspješniji u demografiji
Petu godinu zaredom Hanza Media i portal Gradonačelnik.hr organizirali su izbor najboljih gradova u pet kategorija i uz posebne nagrade Smart city i Eco city. U kategoriji obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi u završnicu izbora ušlo je 15 gradova u tri konkurencije – veliki, srednji i mali gradovi. Pobjednici su Vukovar, Labin i Crikvenica.
U konkurenciji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika i županijska središta) Vukovar je, među ostalim, trijumfirao zahvaljujući ostvarenome prosječnome iznosu isplaćenih školarina i stipendija od 59 kuna po stanovniku te pedagoškom standardu od 6,87 učenika na jednog učitelja, donosi Jutarnji list.
Gradu Heroju u ovoj konkurenciji protukandidati u završnici izbora bili su Bjelovar, Čakovec, Pazin i Velika Gorica. Labin je najbolji srednji grad za obrazovanje i demografiju, a Crikvenica najbolji mali grad.
Najbolja gradska uprava
U zacijelo najprestižnijoj kategoriji ovog izbora, kvaliteti života, Varaždin je ostvario pobjedu u konkurenciji velikih gradova, nadmašivši u završnici Dubrovnik, Koprivnicu, Pazin, i Zagreb. Sjedište Varaždinske županije nagradu je osvojilo zahvaljujući, među ostalim, dostignutoj efikasnosti gradske uprave iskazanoj kroz prosjek ukupnih prihoda po zaposlenome u gradskoj upravi od 852 tisuće kuna.
Među srednjim gradovima najbolja u kvaliteti života je Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji, kojoj su u završnici izbora konkurirali Kastav, Opatija, Poreč i Rovinj. Pobjedniku u kategoriji kvalitete života za male gradove, Rabu, protukandidati su bili Biograd na Moru, Hvar, Klanjec i Novalja.
I ovogodišnji izbor predvidio je nagradu za gradsku upravu koja je najviše napredovala u podizanju kvalitete života u svojoj sredini. Ovogodišnji pobjednik je Opuzen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a u završnicu izbora plasirali su se Bakar, Biograd na Moru, Nin i Vis.
Ovogodišnji izbor najboljih gradova u ekonomskoj kategoriji donio je u završnici oštru konkurenciju u sve tri “grupe” gradova, a nagrade su izborili Samobor, Opatija i grad Hvar. Među velikim gradovima za naslov najboljeg u ovoj kategoriji Samoboru su konkurirali Koprivnica, Krapina, Pula i Varaždin. Opatiji su u konkurenciji srednjih gradova protukandidati bili Poreč, Rovinj i Sveta Nedelja.
Hvar je najbolji mali grad za ekonomiju nakon što je u završnici nadvisio Bakar, Mali Lošinj, Orahovicu i Rab.
Povlačenje novca EU
Rijeka je pobjednik ovogodišnjeg izbora za najbolji grad i u povlačenju novca iz fondova Europske unije. U posljednje četiri godine grad na Rječini povukao je iz fondova EU 53,8 milijuna kuna. Završnicu ovog dijela izbora najboljih gradova izborili su i Beli Manastir, Osijek, Slavonski Brod i Zagreb.
U okviru nagrade Smart City birale su se sredine najboljim rezultatima u primjeni pametnih rješenja u organiziranju rada gradske uprave, održavanju infrastrukture i uštedama u potrošnji energije.
Partner Hanza Mediji i Gradonačelniku.hr u organizaciji izbora Smart City je agencija Apsolon koja je izradila metodologiju izbora. Rijeka je nagradu Smart City izborila u konkurenciji velikih, Zaprešić je pobjednik u kategoriji srednjih, a grad Krk je najbolji među malim gradovima.
Nagrada Eco City dodjeljuje se gradu koji je dosegnuo najbolje prakse i rješenje u svojevrsnom trojstvu brige za okoliš koje obuhvaća gospodarenje otpadom, zelena energija i promet na “čisti pogon”. Ovogodišnji pobjednik je Osijek, a konkurirali su još i Križevci, Koprivnica, Poreč te Zadar.
Plenković: Predstoji nam suočiti se s izazovom demografskog deficita
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je s konferencije “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU“ u Opatiji poručio kako nam predstoji da se ozbiljnije suočimo s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja i demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem Hrvatske.
„Sada je do nas da nam država i društvo bude što kvalitetnije, da se suočimo ozbiljnije s velikim izazovom pada prirodnog priraštaja, demografskim deficitom koji postaje suštinski strateški problem hrvatskog naroda i društva i gdje moramo koristiti sve dobre prakse i mehanizme kako bismo barem usporili negativne trendove s kojima se suočavamo,“ naglasio je premijer.
Plenković je u svom izlaganju rekao da su skup o regionalnom razvoju i fondovima EU značajan jer se događa u godini koja je obilovala brojnim EU aktivnostima i završetkom velikih projekata i procesa.
„Ovo je godina u kojoj smo dovršili najveći EU projekt Pelješkog mosta i pristupnih cesta, koji će zauvijek biti simbol prvih sedam godina članstva u EU i koji je povezao Hrvatsku,“ rekao je Plenković i nastavio da „smo pokazali što je moderni suverenizam i kako se osnaženi položaj Hrvatske najbolje može koristiti za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva.“
Napomenuo je da smo u zadnjem mjesecu u kojem nam je valuta kuna, da za mjesec dana postajemo 20-ta članica EU područja.
„Hrvatska će biti puno manje izložena, a puno više zaštićena, no što bi bila bez europodručja,“ rekao je naglasio da se uskoro očekuje i odluka na ministarskoj razini o ulasku Hrvatske u šengenski prostor.
Ocijenio je da je presedan to što istoga dana ulazimo i u europodručje i u šengenski prostor.
„To govori da smo kroz dva mandata naše Vlade ostvarili strateške ciljeve i došli u fazu da smo nakon samo 30 godina od međunarodnog priznanja došli u situaciju da smo među 15 država svijeta koje su u NATO-u, EU, u šengenskom prostoru i europodručju.“
Plenković je istaknuo da smo i u godini u kojoj se počinju preklapati dvije financijske perspektiva – jedna još traje, do kraja iduće godine, a nova perspektiva, za korištenje koje se spremamo, trajat će do 2027.
Dodao je da će nam Mehanizam za oporavak i otpornost omogućiti da budemo komplementarni u razvojnom smislu.
Plenković je još rekao da smo ove godine bili i pod utjecanjem brutalne agresije na Ukrajinu, da su rast cijena energenata, plina, vode, prehrambenih proizvoda, inflatorni pritisak utjecali na građane te da je sve to zahtijevalo velike napore i snažne intervencionističke mjere.
Naglasio je da je donesen paket mjera, da gotovo nitko u EU nije to tako brzo učinio te da bez tih intervencija učinci globalne krize ne bi bili, kao što jesu, ublaženi do maksimuma.
Spomenuo je digitalnu i zelenu tranziciju, brzu prilagodbu i što brži prelazak na održive izvore energije, s ciljem smanjenja zagađenja i učinaka globalnog zatopljenja.
Rekao je i da Hrvatska ima na raspolaganju sve poluge koje mogu ubrzati regionalni razvoj te da je načelo partnerstva sa županijama, gradovima i općinama doseglo takvu razinu da nema važnog projekta, a da nisu obavljene konzultacije i sve što omogućava da svi reagiraju kao platforma za regionalni razvoj Hrvatske.
Dvodnevnu konferenciju pod nazivom “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU” organiziralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Sudionicima će biti predstavljene nove prilike iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., programi „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“, „Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.“ i „Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027.“ (Hina)