Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja s ciljem podizanja svijesti o jednom od prioritetnih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj te s ciljem edukacije o prevenciji bolesti kroz pravovremeno prepoznavanje rizičnih faktora.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
- iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
- iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
U Hrvatskoj je moždani udar 2022. godine bio četvrti uzrok smrti.
U 2022. godini od moždanog udara umrlo je 4 289 osoba, odnosno 7,5 % svih umrlih. Od toga je 1 846 umrlih muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 443 umrlih žena (8,4 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 355 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih iz te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 13 000 osoba zbog moždanog udara.
Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2003. do 2022.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( s 239,1/100 000 u 2003. na 85,3/100 000 u 2023.), što je izraženije za dobnu skupinu od 0 do 64 godina.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2021. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje.
Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (353,9/100 000), a s najnižom Švicarska (37,1/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 124,6/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Čimbenici rizika za moždani udar na koje možemo utjecati su:
- pušenje
- nepravilna prehrana
- tjelesna neaktivnost
- pretilost
- povećana konzumacija alkohola
- visoki krvni tlak
- povišeni kolesterol
- šećerna bolest
- bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
- tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati su: životna dob, spol i obiteljska sklonost.
Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
- Ograničite konzumaciju alkohola.
- Nemojte pušiti.
- Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Svjesnost rizika o moždanom udaru obilježila je jučer udruga „Slatki“ iz Ploča, jer su dijabetičari pod većim rizikom, jer zbog veće razine glukoze dolazi do oštećenja krvnih žila pa time i do moždanog udara. Na području Ploča aktivna je Patronažna služba Doma zdravlja Ploče.
Svi oni rade na prevenciji bolesti i edukaciji građana, jer se redovitom kontrolom krvnog tlaka, šećera i masnoće može na vrijeme spriječiti nastanak moždanog udara.