Proizvođači mandarina u očaju: ‘Stigla je nova bolest, listovi i plodovi opadaju, stabla se suše, za ovo nema lijeka!‘

0

Mandarine se suše u dolini Neretve. Najprije žuti lišće, zatim mlade grane i zametnuti plodovi, a nerijetko sve završava sušenjem stabla. Riječ je o opasnoj biljnoj bolesti Antraknoza (Colletotrichum gleosporoides), koja se sa većim ili manjim intenzitetom u Neretvi pojavljuju unatrag desetak godina.

Na pojedinim lokalitetima nedaleko od Ušća Neretve primjetan je veći broj suhih i polusuhih grana, žutoga lišća i intenzivnog otpadanja plodova mandarina.

Parazit agruma

Gljiva Colletotrichum gloeosporioides poznat je kao parazit agruma, a njegova pojava sve je češća u mediteranskim zemljama. Ta i srodne Colletotrichum vrste koje se javljaju na agrumima predmet su većeg broja znanstvenih istraživanja u svijetu, javlja Slobodna Dalmacija

Iako je prisutnost patogena C. gloeosporioides na mandarinama na području južnog Jadrana poznata od 1960-ih godina, bolesti agruma uzrokovane tim patogenim počele su se istraživati u Hrvatskoj tek prije nekoliko godina, ističe u svom znanstvenom radu dr. sc. Dario Ivić, inače rukovoditelj odjela Centra za zaštitu bilja pri HAPIH-u. (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu).

  1. gloeosporioides, osim na plodovima, može se javiti i na cvjetovima. Dokazano je da ta vrsta može uzrokovati otpadanje cvjetova i tek zametnutih plodova. Osim toga, u drugim zemljama svijeta dokazano je da C. gloeosporioides može uzrokovati sušenje mladica.

U istraživanjima u Hrvatskoj potvrđeno je da C. gloeosporioides redovito naseljava osušene vrhove mladica, što predstavlja izvor zaraze za cvjetove i plodove. Colletotrichum gloeosporioides u fazi ranijih zaraza plodova redovito uzrokuje njihovo otpadanje. Takva zaraza prepoznaje se po nekrotiziranom prstenu oko čaške plodova.

Mjere zaštite protiv bolesti agruma uzrokovane vrstom C. gloeosporioides nisu istraživane u Hrvatskoj. Na temelju dosadašnjih spoznaja, u zaštiti od tog patogena može se preporučiti kombinacija agrotehničkih i kemijskih mjera.

Agrotehničke mjere obuhvaćale bi temeljito uklanjanje osušenih mladica i grana. Kako se parazit redovito održava i na otpalim zaraženim plodovima ili na plodovima preostalima nakon berbe iz prošlih sezona, što je potvrđeno istraživanjima u Hrvatskoj, uklanjanje takvih plodova također bi trebalo predstavljati važnu mjeru zaštite.

Primjena fungicida u suzbijanju antraknoze i bolesti uzrokovanih Colletotrichum vrstama trebala bi biti usmjerena na razdoblje cvatnje i neposredno nakon cvatnje. Nakon toga, tretman fungicidom mogao bi se provesti još jednom u razdoblju kada plodovi počinju mijenjati boju.

Takva preporuka je samo pretpostavka i nije isprobana u praksi. Otežavajuća okolnost kod kemijskih mjera zaštite može biti činjenica da je u Hrvatskoj na agrumima odobren mali broj sredstava za zaštitu bilja koja bi imala učinak na C. gloeosporiodes, savjetuje dr. Ivić.

Klimatski ekstremi

Posljedice po opće stanje stabala mandarina imaju klimatski ekstremi, razdoblja naglih promjena vremena, ekstremnih količina oborina, dugotrajnih suša.

Osim slanosti, poznato je da opskrbljenost tla hranjivima i ishrana biljaka mogu dovesti do simptoma žućenja listova, slabijeg zametanja plodova ili općeg slabljenja mandarina i drugih biljaka. Proizvodnja agruma u dolini Neretve danas je vrlo heterogena po ulaganju u proizvodnju, agrotehničkim mjerama koje se provode i prema starosnoj strukturi nasada.

Nestankom PIK-a “Neretva” izgubljena je ključna stručna podrška u tehnologiji proizvodnje agruma, kao i osnova za daljnji napredak u proizvodnji. Poznato je da se u nekim nasadima ne provodi rezidba, da su ulaganja u neke nasade slaba, da nasadi mogu biti zapušteni te da neki proizvođači nemaju dovoljno stručan pristup u ishrani agruma.

– Bez analitičkih podataka nije moguće utvrditi koliko simptomi žućenja listova, slabijeg zametanja plodova ili sušenja mladica mogu biti povezani s nedostacima pojedinih hranjiva, ističe dr. Ivić u svom stručnom radu posvećenom oboljenjima mandarina.

Upravo zapuštenost pojedinih nasada i gnojidbu i rezidbu kao glavne izvore širenja bolesti naglašava proizvođač mandarina Neven Mataga.

Ističe da su brojni nasadi posljednjih godina zapušteni i zarasli, a i oni koji se obrađuju nedovoljno se gnoje i zaštićuju zbog ekstremno visokih cijena gnojiva i zaštitnih sredstava što za posljedicu ima širenje gljivičnih bolesti među stablima.

Svemu tome dodatno kumuje i državna administracija, koja je u posljednje dvije godine izbrisala iz ARKODA više od 700 hektara nasada mandarina zbog neriješene vlasničke strukture zemljišta. Većina takvih nasada se ne obrađuje ili se obrađuje minimalno budući poljoprivrednici nemaju pravo na poticaje niti u konačnici mogu legalno prodavati mandarine sa takvih parcela.

Manji urod

Mataga napominje da je ARKOD samo evidencija poljoprivrednog zemljišta, što se radi i sadi na tim parcelama i nema nikakve veze sa upisanim vlasništvom. Međutim, stručne službe u Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanje kao preduvijet upisa u Arkod navele su upravo dokaz o vlasništvu pa su mnogi poljoprivrednici koji nemaju rješeno vlasništvo 1/1, službeno ostali bez svojih nasada, koji za državu ne postoje.

– I onda za posljedicu imamo širenje bolesti po plantažama mandarina. Ugroženi su svi nasadi, oni neobrađeni u kojima se razvijaju različite boleštine ugrožavaju ove koji se redovno obrađuju i u kojima se provode sve agrotehničke mjere – rezolutan je Nevan Mataga, koji puno očekuje od novog ministra poljoprivrede Josipa Dabre, koji bi, nada se, trebao ispraviti nepravdu oko upisa nasada mandarina u ARKOD (sustav identifikacije zemljišnih parcela).

– Ove godine će biti uspjeh ako budemo imali 40 posto od normalnog uroda – naglasio je Mataga, koji se pribojava i da će za tri, četiri godine broj plantaža mandarina prepoloviti, a Hrvatska prestati biti samodostatna u proizvodnji ovog voća.

Podsjetimo, proizvodnja mandarina u dolini Neretve dovoljna je za hrvatske potrebe, dio se i izvozi pa su prema statističkim podacima mandarine jedino hrvatsko izvozno voće.

Tekst: Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija

Slika: Ante Šunjić

 

 

Share.

About Author

Comments are closed.