Nedavni pomor dagnji, odnosno mušula na Pelješcu podigao je na noge ne samo školjkare već i ekologe. Podsjetimo, početkom kolovoza na stokovima, odnosno nasadima mušula na jugu Hrvatske zabilježen je 90 postotni mortalitet mušula. Krivnja je pala na klimatske promjene, odnosno na prije svega previsoku temperaturu mora, javlja Dubrovacki vjesnik
Prisjetimo se, početkom mjeseca, kupali smo se u nikad toplijem moru čija je temperatura dosegla i do rekordnih 29,7 stupnjeva Cezijevih. Radi se o najvećoj temperaturi mora u dubrovačkom akvatoriju u povijesti mjerenja, a pomor dagnji najviše je pogodio školjkare iz Brijeste, a potom i Bistrine te uvale Kuta u Malostonskom zaljevu. Uz visoke, višednevne temperature mora, pomoru je, kazali su tada stručnjaci, doprinijelo i sušno razdoblje bez kiše, a time i manji dotok slatke vode u more kroz kraške kanale. Pelješki školjkari tek će na jesen podvući crtu,kada vide je li stradala i mlađ, no već sada procjenjuje se da su štete milijunske. Do jeseni će se i utvrditi je li klimatskim promjenama nastala šteta na 20 posto uzgoja školjaka na području Općine Ston, što je uvjet za proglašenje elementarne nepogode. Marija Radić, predsjednica udruge Stonski školjkari ističe kako se upravo prikupljaju podaci iz očevidnika te kako upravo rade na prikupljanju svih podataka potrebnih za proglašenje elementarne nepogode nakon čega mi uzgajivači mušula dobili pravo na odštetu.
No dio ekologa ‘upro je prstom‘ i u Hrvatske ceste. Naime, brinu ih oborinske vode sa pristupnim cesta Pelješkom mostu jer ako se odlijevaju u more sa svim nečistoćama koje ‘operu‘ s asfalta, predstavljaju veliku opasnost za morsku floru i faunu u pelješkom akvatoriju.
Stoga smo od nadležnih iz Hrvatskih cesta zatražili da nam objasne na koji način zbrinjavaju oborinsku odvodnju na novoj pelješkoj cesti. – Na području pristupnih cesta i Pelješkog mosta, zbog osjetljivog ekosustava Malostonskog zaljeva i uvale Brijesta, dominantno zastupljenih vodopropusnih karbonatnih naslaga i strukturnog sklopa, duž svih 32,5 kilometra nove dionice voda se prikuplja u mastolove i nakon separacije ispušta u betonske lagune ili u podzemlje. Sustav unutarnje odvodnje je zatvoren, nepropustan te u cijelosti kontroliran, a njime se rješava odvođenje sveukupnih količina oborinskih voda s prometnice uz pročišćavanje u separatorima i objektima iza istih – lagunama i infiltracijskim jarcima – pojašnjavaju iz HC-a dodajući kako je tako izveden sustav u skladu s izdanim Vodopravnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela koje je u konačnici potvrđeno i suglasnošću na izdavanje uporabne dozvole. – U sklopu aktivnosti redovitog održavanja, navedeni objekti sustava unutarnje odvodnje kontroliraju se, prazne i čiste prema usvojenom planu. Dosadašnje provedene kontrole kvalitete vode u separatorima pokazale su zadovoljavajuću kvalitetu vode- ističe se u odgovoru iz Hrvatskih cesta.
Anton Hauswitschka/Dubrovacki vjesnik
Slika: Ministarstvo poljoprivrede