Dok se još uvijek vode rasprave o razlozima pomora mušula u Brijesti, za što neki okrivljuju i otpadne vode s Pelješkog mosta i pristupnih cesta, neočekivani udar na floru i faunu delte Neretve pa i Malostonskog zaljeva dolazi s druge strane, iz gornjeg toka Neretve, točnije hidroelektrane “Ulog”. Radi se o kontroverznoj hidroelektrani čiji je investitor EFT Group Vuka Hamovića, najvećeg trgovca električnom energijom na zapadnom Balkanu, i koja bi uskoro trebala proizvoditi struju i donositi dobit svom investitoru na štetu rijeke Neretve i njezinih pritoka. Već je počelo punjenje akumulacije HE “Ulog”, na što je javnost upozorila ekološka organizacija, Fondacija Atelje za društvene promjene ACT, javlja Slobodna Dalmacija
Pomor ribe i rakova
Neretva zavijena u crno: mrtvi rakovi i ribe kao najava početka kraja “božanske rijeke” kakvu poznajemo? – stoji na početku dramatičnog apela upućenog domaćoj i svjetskoj javnosti.
– Iako se nalazimo u izuzetno sušnom periodu, što za posljedicu ima niske vodostaje svih rijeka, probno punjenje akumulacije HE “Ulog” traje već 20-ak dana, zbog čega je Neretva nizvodno neprepoznatljiva. Zanimljiva je i gotovo crna boja akumulacije novog jezera koja je “neutralizirala” smaragdnu boju kao jedan od simbola Neretve. Predstavnici investitora su u više navrata isticali da će ovaj objekt poštovati sve relevantne direktive Europske unije o zaštiti životne sredine, ali užasavajući prizori na koje smo naišli ozbiljno potkopavaju ove navode – kaže Lejla Kusturica iz Ateljea za društvene promjene ACT.
Eko-aktivisti tako ističu da je nakon preusmjeravanja vode iz Neretve u akumulaciju HE “Ulog”, pocrkao životinjski svijet u rijeci.
Ekološka bomba
– Posebno su užasavajući prizori desetaka mrtvih riba i rakova na koje smo naišli u dijelu ispod brane visoke 53 metra, odakle se veći dio Neretve, kanalom dugim od oko 2,7 kilometara, preusmjerava u strojarsko postrojenje, navode eko-aktivisti te rezimiraju:
HE “Ulog” je ekološka bomba i sigurnosna prijetnja te ovaj projekt nije smio biti niti ozbiljnije razmatran, a kamoli realiziran. Posljedice bi mogle biti fatalne. Iz organizacije “Zeleni Neretva” iz Konjica su pak izvijestili kako je očito zbog punjenja akumulacije HE “Ulog” posljednjih dana zabilježen rekordno nizak vodostaj Neretve. Rijeci prijeti još jedan projekt iz Republike Srpske – “Gornji horizonti”, čija je realizacija počela još u vrijeme bivše Jugoslavije.
Nekoliko objekata je već u izgradnji, a planira se korištenje voda iz istočne Hercegovine, koje su ranije preko pritoka završavale u Neretvi, sistemom tunela i kanala prevesti u Dabarsko, Fatničko i Bilećko jezero, gdje će biti korištene za proizvodnju električne energije.
Posljedica će biti i u donjem toku Neretve gdje je već sada zamijećen slabiji dotok vode, no to je tumačeno dugotrajnim sušnim razdobljima, a ne preusmjeravanjem vode u akumulaciju HE “Ulog”. Već smo pisali o pomoru mušula u uvali Brijesta nedaleko od Pelješkog mosta zbog visokih temperatura i toplog mora, koje je krajem srpnja mjerilo 30 stupnjeva.
Nizak vodostaj Neretve
Malostonski kanal ima jako brze izmjene struja. Neretva ga opskrbljuje slatkom vodom koja je neophodna za rast i razvoj kamenica i mušula koje traži idealan omjer saliniteta. Nažalost, u Neretvi nema dovoljno vode i to zbog preusmjeravanja vode u hidroakumulacije. Hidroelektrane “kradu” vodu Neretve, koja umjesto u donjem toku i moru umjetnim kanalima završava za proizvodnju električne energije.
Za uzgoj kamenica takvi hidroenergetski projekti mogli bi biti pogubni, a njihovi negativni učinci kumovali su pomoru dagnji, premda to još uvijek nitko službeno nije potvrdio. Školjke se opskrbljuju slatkom vodom te tako dobivaju nutrijente koji su temelj i osnova za rast i razmnožavanje fitoplanktona koji je njihova hrana.
Osim što je iznimno važna za stvaranje fitoplanktona, pitka voda, odnosno njezin izostanak u Malostonskom zaljevu, mijenja i njegovu temperaturu što je ovaj put prouzročilo pomor mušula. Ovdašnji školjkari se pribojavaju da će na red doći i kamenice, a to bi onda bio kraj školjkarstva u zaštićenom području Malostonskog zaljeva.
Čini se da je krajnje vrijeme da se hrvatska Vlada aktivira oko ovog problema sukladno Espoo konvenciji koja procjenjuje utjecaj na okoliš preko državnih granica, u ovo slučaju utjecaj hidroelektrana iz Republike Srpske na biljni i životinjski svijet delte Neretve i Malostonskog zaljeva.
Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija
Slika: facebook/Atelje za društvene promjene ACT